Arhiv tekstova

Dvije vodeće stranke u Hrvatskoj, HDZ i SDP, praktično su izjednačene dva mjeseca uoči izbora za parlament – pokazalo je veliko terensko istraživanje HTV-a i Jutarnjeg lista, provedeno u rujnu na 4000 građana iz cijele Hrvatske, uoči izbora najavljenih za 25. studenoga. Ove dvije medijske kuće za partnera su izabrale agenciju Puls, tvrtku s dugogodišnjim iskustvom u istraživanjima rejtinga političkih stranaka i s dobrim prognostičkim rezultatima. 

Prema istraživanju, građani ove izbore smat-raju važnijima od onih 2003. i veći ih broj namjerava glasovati. SDP je stabilan i u završnicu kampanje ulazi s potporom 30 posto birača, ali ga HDZ sustiže, s trenutačnih 28 posto. Pravaši su na 7 posto, baš kao i seljačko-liberalna koalicija. Umirovljenici su na 6, a narodnjaci na 5 posto. U Saboru bi još sjedili i IDS-ovi zastupnici. HDZ kreće u završnicu s rejtingom jednakim kao prije četiri godine, kada je osvojio 33 posto. SDP je tada imao potporu 18 posto birača, a sada 30 posto. Kada se preračuna u mandate, SDP vodi u odnosu na HDZ, imali bi 57, a HDZ 52 zastupnika

No, o novoj vladi opet bi mogli odlučivati manjinski zastupnici, a uz njih – više nego ikad – i dijaspora. SDP je najavio da se ove godine neće natjecati u dijaspori, pa bi HDZ-ova prednost u toj posebnoj jedinici mogla razliku između te dvije stranke smanjiti do – izjednačenosti. Bitka će se voditi za prvo mjesto u svakoj izbornoj jedinici jer ta lista dobiva najviše mandata.

SDP za sada vodi u 7 izbornih jedinica, a HDZ u tri tradicionalno svoje – u Dalmaciji i na jugu Slavonije. Prije četiri godine HDZ je vodio u cijeloj Hrvatskoj, osim u Zagrebu, Primorju i Istri. Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader na izbore izlazi s činjenicom da samo trećina građana misli kako zemlja ide u dobrom smjeru.

UTRKA NAJJAČIH: Izbor Zorana Milanovića za novog šefa SDP-a produljio je razdoblje uspona glavne opozicijske stranke. Izvanredno emotivno ozračje koje je tada bilo zavladalo oko SDP-a Milanović je iskoristio za raniji ulazak u kampanju. Socijaldemokrati su mjesecima dominirali medijskim prostorom, što je mobiliziralo lijevo biračko tijelo i bitno poboljšalo rezultat ove stranke. Ta je dominacija, pokazuju rezultati istraživanja, ugrozila i prirodnog partnera SDP-a, HNS, koja bi u ovom trenutku dobila samo četiri zastupnika u Saboru, nedovoljno da Milanoviću pomogne oko većine. SDP je privukao veliki broj glasača HNS-a. Međutim, Milanović nije uspio održati tu značajnu prednost pa u završnicu ulazi u mrtvoj utrci sa Sanaderom.

Budući da istraživanje agencije Puls pokazuje da su SDP i HDZ gotovo izjednačeni po broju saborskih mandata koje bi mogli osvojiti, ključnu ulogu za formiranju nove vlade imat će manje stranke. SDP vodi u sedam izbornih jedinica, a HDZ u tri. HDZ je najslabiji u Istri i Rijeci, a SDP najlošiji u Lici i Zadru. Iako SDP sada osvaja 2,1 posto više glasova nego HDZ, socijaldemokrati su u lošijoj situaciji zbog toga što HNS kao njihov glavni potencijalni partner jedva prelazi izborni prag. 

HNS s pet posto glasova osvaja samo četiri mandata i socijaldemokratima ne donosi značajnu prednost. Kada bi se koaliciji SDP-a i HNS-a priključio i IDS sa svoja tri mjesta u Saboru, što je realno očekivati, koalicija lijevog centra imala bi 64 mjesta u Saboru, što je nedovoljno za sastavljanje Vlade. 

Sudeći prema rezultatima istraživanja, HDZ je u boljem položaju. Sanaderov prirodni koalicijski partner, HSP, osvaja 7,3 posto glasova i 10 saborskih mandata, čime HDZ-u može donijeti važnu prevagu za dobivanje mandata za sastavljanje Vlade. Zajedno s glasovima i mandatima dijaspore te uz 10 pravaških mjesta u Saboru, HDZ u startu može imati 66 mandata. 

   Budući da istraživanje pokazuje kako izborni prag prelazi još samo koalicija HSS-HSLS sa 7,2 posto i HSU sa 6,4 posto glasova, ključno će biti komu će se prikloniti te stranke sa svojih ukupno 14 mandata. HSU je sada u koaliciji sa Sanaderom i posve je realno da umirovljenici nastave tu priču ako HDZ ponovno udovolji njihovim zahtjevima. 

Najveća je nepoznanica, čini se, to što će učiniti Josip Friščić i Đurđa Adlešić, HSS-HSLS, koji uporno odbijaju se izjasniti čiju će Vladu podržati, SDP-ovu ili HDZ-ovu? Šef SDP-a Zoran Milanović pozvao ih je otvoreno u postizbornu koaliciju, ali jasan odgovor nije dobio. 

HSLS je sve do sada bio Sanaderov partner, ali ključnu će ulogu u žuto-zelenoj koaliciji ipak imati HSS koji je četiri godine proveo u oporbi. Veliki gubitnik izbora prema tom istraživanju bit će HDSSB Branimira Glavaša koji ni u jednoj slavonskoj jedinici ne prelazi prag.

PROCJENE I NOVINE: Neki politički analitičari u Hrvatskoj smatraju kako je SDP-ov premijerski kandidat Ljubo Jurčić postao najslabiji element u izbornoj kampanji jedne od dvije velike hrvatske stranke. S jedne strane, SDP i dalje vodi, dok s druge strane, građani smatraju Jurčića, kao potencijalnog premijera, inferiornim ne samo Sanaderu nego i Zoranu Milanoviću, koji uopće nije kandidat za mjesto predsjednika vlade. Sanader je toga svjestan pa zato i vodi maksimalno personaliziranu kampanju. 

SDP, pak, više nema mnogo izbora. Ako u ovom trenutku, nešto više od dva mjeseca prije izbora, SDP povuče Jurčićevu kandidaturu, stranka će ispasti nevjerodostojna i neozbiljna. Jedino na čemu SDP može inzistirati, kako bi amortizirao očiglednu Jurčićevu nepopularnost, jest promocija »tima«, na čemu intenzivno i radi. SDP neće govoriti biračima da glasuju za Jurčića kao premijera, nego da glasuju za tim sposobnih ljudi koji bi trebali voditi Hrvatsku. Tek će se vidjeti ćemo hoće li »timski« nastup SDP-a dovesti do smjene vlasti. Čini se da je Ivo Sanader, usprkos nevjerojatnim nespretnostima i pogreškama što mu ih priređuju njegovi pojedini ministri, sve manje zabrinut.

Prema mišljenju anketiranih građana, SDP kao stranka ima bolja obilježja od HDZ-a. Najviše građana smatra da SDP ima dobar gospodarski program, da je poštenija stranka, da u njoj ima više stručnjaka i da je manje  korumpirana nego HDZ.  Anketa pokazuje da najviše građana drži da SDP ima i najboljeg premijerskog kandidata i dobar tim za Vladu te da ima viziju budućnosti, nudi konkretna rješenja za najveće probleme u zemlji i da može donijeti promjene. HDZ jedino bolje štiti nacionalne interese, pokazalo je istraživanje Pulsa.

Aktualna novina je i raskol u HSP-u, koji se razotkrio neposredno po objavljivanju rezultata posljednjeg istraživanja javnoga mnijenja. Naime, saborski zastupnici Hrvatske stranke prava (HSP) Tonči Tadić i Miroslav Rožić podnijeli su ostavke na članstvo u HSP-u. Ističu kako nemaju više entuzijazma potrebnog za bavljenje politikom u toj stranci. Ističu da je više razloga za tu odluku, ali da s njima ne žele opterećivati stranku ni javnost. Tadić i Rožić navode da ne žele djelovati u stranci u kojoj su stranačka stajališta promjenjiva od tjedna do tjedna radi tzv. višeg stranačkog interesa, a zapravo radi političke trgovine i obećanja o dolasku na vlast poslije izbora. Predsjednik HSP-a Anto Đapić izjavio je za HTV kako je iznenađen ostavkama, posebice stoga što su ih, dodao je, podnijeli bez najave i iskazivanja nezadovoljstva. Raskol u HSP-u zasigurno je težak udarac za tu stranku te HDZ sada ima prostora za udar na njihove birače. I najnovije presude iz Haaga, za zločine u Ovčari, vjetar su u leđa HDZ-u, kojemu je buđenje nacionalne svijesti uvijek donijelo novih glasova. No, dva mjeseca prije izbora kampanja liči na mrtvu utrku, uz činjenicu da HDZ ima veću bazu glasova na koje još može računati, te da mu aktualno buđenje nacionalne svijesti zbog haaških presuda ide na ruku.                                     g