Arhiv tekstova

Svjetska federacija za srce iznosi podatak kako je u svijetu preko 300 milijuna pretilih (debelih) ljudi, 22 milijuna pretile djece uzrasta do 5 godina i da oko 60 posto ljudi u svijetu nije fizički dovoljno aktivno – koliko se preporučuje za dobro zdravlje. Posljednje istraživanje u Republici Srbiji (»Zdravstveno stanje, zdravstvene potrebe i korištenje zdravstvene zaštite stanovništva u Republici Srbiji« iz 2006. godine) ukazuje na visoku zastupljenost pretilosti. Svaka peta odrasla osoba (18,3 posto) je pretila, a svaka treća je prekomjerno uhranjena (36,2 posto). Prosječna vrijednost indeksa tjelesne mase (BMI) kod odraslih osoba je iznosila 26,7 kg/m2 i statistički je značajno viša u odnosu na 2000. godinu kada je iznosila 26,0 kg/m2. Rezultati istog istraživanja pokazuju kako svako peto dijete ima tjelesnu težinu iznad normalne i da je to razmjerno više nego u 2000. godini. 

Visok energetski unos hrane, posebno bogate mastima i šećerom, u kombinaciji s nedovoljnom fizičkom aktivnošću, najodgovorniji su za ovakav trend gojaznosti. Svakako, razlozi postoje i u okruženju koje intenzivno promovira prekomjeran unos hrane (kako u odnosu na izbor vrste hrane, tako i u odnosu na veličinu porcije) i obeshrabruje fizičku aktivnost. U svijetu je već dugo prisutan trend konzumiranja »brze hrane«, a sada i kod nas. Urbano okruženje sve češće ostavlja premalo mogućnosti za fizičku aktivnost namećući sedanterne oblike zabave (televizija, DVD filmovi, video-igrice, računalo, Internet, mobiteli...). Dvije trećine djece u svijetu nisu fizički toliko aktivni koliko se preporučuje za dobro zdravlje. Kod nas se značajno povećao broj onih koji su fizički aktivni u odnosu na 2000. godinu, ali dvije trećine odrasle populacije još uvijek slobodno vrijeme provodi na sedanteran način. U značajnom je porastu i broj djece koja gledaju TV (s 59 posto na 73,3 posto), koja se igraju na računalu (s 9,7 posto na 28,2 posto) i koja slušaju glazbu (s 38,3 posto na 61,9 posto). Sate tjelesnog odgoja u školi redovito pohađa značajno veći postotak djece danas nego u 2000. godini, ali ta aktivnost značajno opada s godinama u adolescenciji (tek 4 posto djece uzrasta 15-19 godine radi tjelesno u školi). 

Neobično je važno pravi izbor napraviti u što ranijem uzrastu, jer način na koji jedete, pijete i krećete se već u djetinjstvu određuje zdravlje srca u budućnosti. Jedna od prvih bitnih promjena je usvojiti pravilnu prehranu. Jedite više voća i povrća i učite tome i svoju djecu (najmanje 5 puta dnevno), koristite žitarice od cijeloga zrna, ograničite djeci obroke slatkiša i grickalica, smanjite unos soli i masnoće, umjesto zasićenih masti koristite nezasićene – maslinovo ulje, od mesa dajte prioritet ribljem (najbolji izbor za srce i krvne žile), dnevno pijte najmanje 6-8 čaša vode. Promijenite dosadašnji način pripreme hrane i naučite vještine zdrave pripreme (one su i najjednostavnije) – kuhajte na pari ili u vodi, grilajte, a izbjegavajte prženje u masnoći. Druga bitna promjena – budite svakodnevno fizički aktivni bar 30 minuta i ohrabrujte i stvarajte tu naviku i svojoj djeci, koja trebaju bar 60 minuta svakodnevne fizičke aktivnosti. Ograničite djeci vrijeme provedeno uz televizor, video-igrice, računalo. Budite mu učitelj, uživajte u fizičkim aktivnostima zajedno kao obitelj i provodite skupa što više vremena u prirodi. Treća bitna promjena – ostavite pušenje, ukoliko ste pušač, ili ako niste postarajte se da Vaša kuća i radna sredina budu nepušačke zone.

Pravilna prehrana, redovita fizička aktivnost i nepušenje su najbolja hrana za vaše srce i srce vaše djece. Oni su dobra garancija za dugovječnost i bolju kvalitetu života. 

I o vama ovisi jeste li za sebe i svoju djecu napravili pravi izbor!