Arhiv tekstova

Činjenica da se u godinu dana pojave tri naslova jednog autora znak je da on ima što reći, istaknuo je Milovan Miković, urednik nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ«, predstavljajući novosadskog književnika i enciklopedista Tomislava Ketiga čiji su romani »Velebitski orao« (NIU »Hrvatska riječ«) i »Duga senka svitanja« (Agencija »Misli i reči« i IK »Prometej«, Novi Sad) u utorak 25. rujna predstavljeni u čitaonici Gradske knjižnice u Subotici.

POVIJESNI ROMAN: Govoreći o dvotomnom romanu »Duga senka svitanja«, recenzent prof. dr. János Bányai, šef katedre za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, naglasio je kako ovo djelo pripada žanru povijesnog romana što se posljednjih godina oživljava u srednjoeuropskim književnostima, te da svojom radnjom povezuje Srednju Europu, kao nasljednika Austro-Ugarske. »Tomislav Ketig barata povijesnim faktima, čiju vjerodostojnost izuzetno poštuje, ali ih pretvara u naraciju – priču, koju čitatelj doživljava drukčije nego li ona stoji u povijesnim udžbenicima. Glavni junak romana je fiktivan, a svijet s kojim se susreće je stvaran, čime autor stvara jednu vrstu historijskog pogleda na prošlost, dok je istodobno u neprekidnom dijalogu sa samim sobom«, rekao je Bányai.

Roman epohe, kako je »Dugu senku svitanja« ocijenio urednik Agencije »Misao i reč« Žika Berisavljević, bavi se sudbinom Nijemaca na pononskom prostoru, otkrivajući uvjete u kojima je nastajala slika kulturno-civilizacijskog prostora Vojvodine. Prema njegovim riječima, Ketig je ovim romanom postigao »uspješnu sintezu dobrog romansijera i dobro obaviještena čovjeka.« 

VELEBITSKI ORAO: Ukratko se osvrćući na knjigu »Velebitski orao«, Žika Berisavljević ju je okarakterizirao kao uzbudlljiv i suvremen roman koji na »efektan način prikazuje one tragične sudbine kojih je bilo na svim prostorima bivše zajedničke države.«

Roman »Velebitski orao«, kako je istaknuo subotički književnik Zvonko Sarić, obuhvaća veliku temu o civilizacijama, aktualizirajući kulturno pitanje, jer događaji iz života njegovog književnog junaka akademika Krešimira Novosela reflektiraju društveni kontekst iz vremena komunističkog režima u državi koja se zvala SFRJ, ali i društveni kontekst u vremenu Domovinskog rata, kao i aktualnog vremena u Hrvatskoj i Srbiji, oslikavajući razdor istočno-zapadne kulture u vrijeme rata devedesetih godina. 

»I to je dio priče o malim nacijama Srednje Europe, zar ne? A ipak, Ketig u svome romanu pokazuje kako i nakon tragičnih ratnih devedesetih godina, u ovome vremenu tranzicije, norma ljudskog smisla usprkos svemu opstaje i da su sklad, logičnost, sustavnost i legitimnost jednoznačnosti ono za što se vrijedi boriti i u situaciji još uvijek nesređenih prilika u životima malih naroda Srednje Europe«, zaključio je Zvonko Sarić.