Arhiv tekstova

Zajednička sjednica dvaju odbora Skupštine Srbije – za međunacionalne odnose i za kulturu i informiranje, održana je 24. rujna, a na dnevnom je redu bila samo jedna točka: proces privatizacije lokalnih elektroničkih medija s aspekta očuvanja stečenih prava na informiranje na materinjem jeziku nacionalnih manjina.

Osim članova obaju odbora, u radu sjednice sudjelovali su i predstavnici Republičke radiodifuzne agencije: Aleksandar Vasić, Velimir Milošević i episkop jegorski otac Porfirije, kao i predstavnici Ministarstva kulture Dušan Janjić i Snežana Pečenčić. Sjednicom je predsjedavala predsjednica Odbora za međunacionalne odnose Skupštine Srbije Ana Tomanova-Makanova, a u raspravi su predočeni stavovi o zakonskim rješenjima, koja reguliraju područje informiranja na jezicima nacionalnih manjina u vezi s privatizacijom lokalnih elektroničkih medija, koji emitiraju i programe na jezicima nacionalnih manjina. 

ZAKONSKA RJEŠENJA: Pom-oćnik ministra kulture zadužen za medije Dušan Janjić rekao je kako se privatizacija elektroničkih medija mora obaviti do konca godine, te da je privatizacija u tijeku.

»Prema važećem zakonskom rješenju elektronički mediji trebaju biti isključeni od izravnih općinskih proračunskih ovisnosti, čime će se omogućiti veći stupanj neovisnosti tih medija. Možda je dobar prijedlog da se donesu podzakonski akti, kojima bi se posebno rješavao status medija, koji emitiraju programe i na jezicima nacionalnih manjina, ali je činjenica da je stav Agencije za privatizaciju – da ugovori kojima se privatiziraju mediji trebaju osigurati programski kontinuitet, dakle, predviđa se obveza kupca da zadrži programsku strukturu. Ako je nacionalna manjina brojna u određenoj općini, tada će se i budući vlasnik medija tržišno orijentirati prema toj brojnoj lokalnoj zajednici. Postojeći pokrajinski radiotelevizijski medijski servis emitira emisije na jezicima nacionalnih manjina, što je minimum standarda Europske unije u sferi informiranja, ali je pitanje – kako ne narušiti već stečena prava na informiranje na materinjem jeziku nacionalnih manjina«.

Zamjenik predsjednika Repub-ličke radiodifuzne agencije Aleksandar Vasić naglasio je, kako prema Zakonu o radiodifuziji državne institucije ne mogu biti vlasnici općinskih medija.

»Postoje javni državni medijski servisi koji trebaju rješavati pitanje informiranja na jeziku nacionalnih manjina. Smatram da se i u okviru komercijalnih radijskih programa mogu emitirati programi na jezicima nacionalnih manjina, a prema zakonu, radijski i televizijski programi na lokalnim frekvencijama mogu se osnivati i to je isto jedna od mogućnosti emitiranja programa na jezicima nacionalnih manjina«, rekao je Aleksandar Vasić i istaknuo, kako će se ugovorom o emitiranju s budućim vlasnicima medija regulirati i obveza zadržavanja programske strukture u idućih pet godina. 

Predsjednik Odbora za kulturu i informiranje Slobodan Gavrilović rekao je, kako ovaj odbor zastupa stajalište da se već stečena prava na informiranje na materinjem jeziku nacionalnih manjina trebaju sačuvati, a važan je stav Agencije za privatizaciju da se nakon privatizacije, sljedećih pet godina ne može mijenjati programska shema. Zastupnica Vesna Pešić rekla je kako članovi Odbora nemaju informacije o konkretnim problemima koji se javljaju u tijeku privatizacije i da zato ne može relevantno sudjelovati u raspravi.

NARUŠAVANJE VEĆ STEČE-NIH PRAVA: U daljnjem tijeku sjednice narodni zastupnik Otto Kismarton predočio je problem Radio Kikinde glede privatizacije, jer ova radio postaja nije dobila regionalnu frekvenciju, a kako će ova radio postaja biti privatizirana, pitanje je hoće li se i dalje emitirati emisije na mađarskom i romskom jeziku, kao što je to bio slučaj do sada. 

Narodni zastupnik Srđan Šajin naglasio je kako predstavnika nacionalnih manjina u prethodnom sazivu Skupštine Srbije nije bilo, te nisu mogli utjecati na Zakon o radiodifuziji koji je Skupština usvojila 2002. godine.

»Zastupnici iz stranke Saveza vojvođanskih Mađara predložili su na sjednici u lipnju ove godine da se iz obvezne privatizacije izuzmu one radio postaje koje se financiraju sredstvima općine i koje u posljednjih godinu dana emitiraju 800 minuta tjedno program na jeziku nacionalnih manjina. Taj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o radiodifuziji nije usvojen. Siguran sam da će se informativno-obrazovni i kulturni program na jezicima nacionalnih manjina na radio postajama smanjiti privatizacijom. Trebalo bi definirati stimulativne mjere da bi i one radio postaje koje nemaju emisije na jezicima nacionalnih manjina počele emitirati takve emisije«.

Narodni zastupnik László Varga također je iznio mišljenje, da nakon privatizacije radio postaja u okviru komercijalnih programa više neće biti emitiran program na jeziku nacionalnih manjina, bar ne u dovoljnoj mjeri, te je naglasio, da je potrebno osigurati pravo na informiranje svim građanima, bez obzira na vlasničku strukturu medija, dok je narodni zastupnik Petar Kuntić rekao da je u Subotici poznat slučaj neuspjele privatizacije »Subotičkih novina«, te je istaknuo da Radio Subotici nije dodijeljena regionalna frekvencija, čime će oko 10.000 Hrvata u okolici Subotice, pa do Sombora i Sonte, ovakvom odlukom ostati bez mogućnosti da slušaju program na hrvatskom jeziku koji emitira Radio Subotica.

»Radio Subotica je osnovana prije 38 godina, a specifičan program na više jezika kreiraju tri redakcije: srpska, mađarska i hrvatska, a odnedavno i njemačka. U pitanju je višejezična radio postaja, a kako ovoj postaji nije dodijeljena regionalna frekvencija, to će privatizacija zasigurno dovesti do smanjenja programa na jezicima nacionalnih manjina ili čak do gašenja tih programa. Treba li taj višejezični program propasti?«, upitao je Petar Kuntić.

Na sjednici je zaključeno da oba odbora podržavaju očuvanje stečenih prava na informiranje na materinjem jeziku nacionalnih manjina i da će se slučajevi gdje je to pravo narušeno rješavati, a pozitivno je ocijenjena mogućnost suradnje lokalnih samouprava i privatnih medija glede programa, koji osiguravaju ostvarivanje prava nacionalnih manjina na informiranje na materinskom jeziku. Zapisnik sa sjednice dvaju odbora bit će proslijeđen svim mjerodavnim i zainteresiranim institucijama u cilju uvida u iznesene argumente.                       g