Arhiv tekstova

Dva odbora Skupštine Srbije, za međunacionalne odnose i za kulturu i informiranje podržali su očuvanje stečenih prava na informiranje na materinjem jeziku nacionalnih manjina te zaključili da se slučajevi gdje je to pravo narušeno trebaju rješavati. Zapisnik sa sjednice dvaju odbora bit će proslijeđen svim mjerodavnim i zainteresiranim institucijama u cilju uvida u iznesene argumente, no i dalje ovo pitanje ostaje otvoreno za sve one lokalne elektroničke medije koji emitiraju program na više jezika. 

Da podsjetimo, prema postojećim zakonskim rješenjima, elektronički mediji trebaju biti privatizirani do konca godine. Hoće li novi vlasnik poštovati postojeću programsku strukturu ako ona sadrži i programe na manjinskim jezicima, hoće li tržište nagnati vlasnika da emitira i program na manjinskim jezicima, hoće li uposleni novinari, urednici nastaviti rad na produkciji manjinskih programa, kakvog će sadržaja i karaktera biti taj program – sve su to pitanja na koja za sada nema odgovora. Možda i zbog toga stigle su brojne inicijative iz vojvođanskih općina da se privremeno obustavi postupak privatizacije elektroničkih medija, koji emitiraju program na više jezika i da se pokrene inicijativa za izmjenu Zakona o radiodifuziji. Inicijativu je prihvatila i pokrajinska vlada i od Vlade Republike Srbije zahtijeva da se postupak privatizacije za ove medije obustavi, dok se ne donese novi, izmijenjeni Zakon o radiodifuziji. 

Na sjednici skupštinskih odbora rečeno je i kako postojeći pokrajinski radiotelevizijski medijski servis emitira emisije na jezicima nacionalnih manjina, što je minimum standarda Europske unije u sferi informiranja, no analize sadržaja tih programa pokazale su kako programi na jezicima nacionalnih manjina u suštini ne zadovoljavaju svrhu zbog koje postoje, odnosno da se redakcije u većoj mjeri svode na prevoditeljsku službu nego što proizvode kvalitetne programe o manjinskoj problematici. O »programu« na hrvatskom jeziku na RT Vojvodine, teško je i govoriti budući da se on, usprkos obećanjima i najavama, i dalje svodi na tek jednu polusatnu televizijsku emisiju svaka dva tjedna, a radijskog programa i dalje nema. 

Prošloga tjedna generalni ravnatelj Radiotelevizije Srbije potpisao je sporazum s predstavnicima nacionalno-manjinskih vijeća. Prema sporazumu vijeća i RTS će surađivati na proizvodnji i emitiranju programa. Konkretno RTS će, proizvesti i emitirati po jednu tridesetominutnu emisiju »o kulturi, jeziku, običajima, povijesti i ostalim odlikama« svake nacionalne manjine koja potpiše sporazum te organizirati dva okrugla stola na aktualne teme koje se tiču položaja i života pripadnika nacionalnih manjina u Srbiji ali i pripadnika srpske nacionalne manjine koji žive van Srbije.  Kako pripadnici nacionalnih manjina čine gotovo jednu petinu stanovnika Srbije, a javni servis je dužan proizvoditi programe namijenjene svim segmentima društva, bez diskriminacije, s jedne strane ostalo je nejasno odgovara li predviđeno trajanje emisija zastupljenosti manjina u društvu, a s druge, ako je već tako definirano zakonom da su svi »ravnopravni«  zašto je uopće bio potreban jedan ovakav sporazum?