Arhiv tekstova

U Zagrebu je od 11. do 16. rujna održan 83. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam na kojem je sudjelovalo 1693 izlagača, 1007 domaćih i 686 inozemnih, iz 49 zemalja svijeta. 

Na 75.000 četvornih metara izložbenog prostora Zagreb je proteklih 6 dana bio mjestom intenzivnih poslovnih aktivnosti, prezentacija i promocija najnovijih proizvoda domaćih i inozemnih ulagača, tehnologija te razmjene iskustava na poslovnim i stručnim skupovima.

Veliko zanimanje za taj središnji sajamski događaj u ovom dijelu Europe potvrda je njegove pozicije regionalnog lidera i stalnog regionalnog središta. 

Ovogodišnji  Jesenski međunarodni zagrebački velesajam, sa sloganom »mjesto poslovnih susreta«, otvorio je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, koji je u svom govoru oštro kritizirao gospodarsku politiku Vlade ustvrdivši kako »živimo od vanjskog duga i prodaje banaka i poduzeća« i, pozivajući se na primjer svih država u regiji, upozorio kako se »gospodarski rast može temeljiti samo na izvozu i investicijama za izvoz, a ne na potrošnji i zaduživanju, kao što je sada slučaj«. 

POVEĆANO ZANIMANJE: Direktorica Zagrebačkog velesajma Katja Luka Kovačić rekla je na svečanom otvorenju u kongresnom centru da se ovogodišnji velesajam održava u osjetno povoljnijem poslovnom ozračju nego prijašnjih godina te da je najveći broj makroekonomskih pokazatelja veoma povoljan, što sigurno ima odraz na povećano zanimanje, dok je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio temeljitu obnovu i redizajn Zagrebačkog velesajma, koja počinje polovicom sljedeće godine te naglasio kako Zagreb ima dugu tradiciju sajmova, a velesajamski grad je postao 1909. godine osnutkom Zagrebačkog zbora, koji je poslije izrastao u današnji međunarodni Zagrebački velesajam.

Prvog dana Velesajma, odmah nakon svečanog otvorenja, održan je u kongresnoj dvorani tradicionalni Hrvatski gospodarski forum na temu »Kako poslovati u Hrvatskoj?«, koji je premijer Ivo Sanader »iskoristio« za odgovor na oštru kritiku predsjednika Mesića njegovoj vladi. »Samouvjeren sam zahvaljujući statistici koja govori u prilog mojoj vladi, jer brojke nisu i ne mogu biti subjektivne, one govore istinu, a ta istina glasi da je Hrvatska prvo tromjesečje ove godine završila sa 7 postotnim rastom BDP-a, što govori kako gospodarstvo ide prema uspješnom kraju godine, a to smo do nedavno mogli samo sanjati«, rekao je premijer Sanader i najavio pobjedu na parlamentarnim izborima koncem ove godine.

Jesenski zagrebački velesajam ove je godine bio koncipiran kao skup međunarodnih specijaliziranih sajmova: Energetika, Graditeljstvo, Promet i logistika, »Arca« izložba inovacija, Dani mode, Široka potrošnja, Prehrana i poljoprivreda i Eko-etno Hrvatska. 

EKO-ETNO HRVATSKA: U okviru izložbe tradicijskih pro-izvoda, usluga i običaja ruralnih područja »Eko-etno Hrvatska«, održanoj po peti put u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, predstavilo se 15 hrvatskih županija te gradovi Samobor, Bjelovar, Sveti Ivan Zelina i Velika Gorica uz stručno-popratni program o održivom razvitku ruralnog prostora. Poseban gost ove tradicionalne izložbe bila je Federacija Bosne i Hercegovine, koja se publici predstavila drugog dana ovog velesajma. »‘Eko-etno Hrvatska‘ je spoj tradicije i održivog razvoja, vrijedan pokušaj čuvanja autentičnosti proizvoda i ruralnih područja, a Zagrebački velesajam je upravo idealno mjesto za prezentaciju naše baštine. To je bogata riznica naše tradicije što nam u današnjoj globalizaciji daje komparativnu prednost u rangiranju pojedinih dijelova naših područja kao i cijele Hrvatske«, rekla je Katja Luka Kovačić, direktorica Zagrebačkog velesajma. 

Novina ovogodišnje izložbe »Eko-etno Hrvatska« je predstavljanje marijanskih i drugih svetišta. Tako su se zadnjeg dana predstavila svetišta MB Bistričke, MB Snježne iz Kamenskog,  Gospe Trsatske, Župe očišćenja BDM iz Dola na Braču i Svetište Gospe Voćinske.    

Na sajmu su kroz specijalizirane programe predstavljeni i najnoviji graditeljski i industrijski trendovi, hotelska i ugostiteljska oprema, proizvodi za kućanstvo te bogata ponuda odjeće na »Danima mode«. Po drugi put je održana i »Arca«, međunarodna izložba inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija, čiji je organizator Udruga inovatora Hrvatske. Osim izložbe izuma na »Arci« su održane i tematske izložbe suvenira, promotivne prodaje zaštićenih novih proizvoda, prikazan je i stvaralački opus Fausta Vrančića te brojni popratni sadržaji. 

SRBIJA SEDMI PUT NA SAJMU: U tradiciji Velesajma je i kontinuitet zemalja koje nastupaju s kolektivnim izložbama, a ove godine to su bile: Austrija, Češka, Indonezija, Njemačka, Poljska, Slovačka, Srbija, Šri Lanka te Slovenija – zemlja partner. Srbija je već 7. put na Zagrebačkom velesajmu, a ove je godine nastupila u najjačem sastavu. Primjerice, prošlih je godina površina izložbenog prostora naše zemlje u prosjeku iznosila 60 do 70 četvornih metara dok je ove godine ta površina više nego dvostruko veća, čak 175 četvorna metra. Ove su godine nastupile tvrtke – »Vital« iz Vrbasa, »Albus« iz Novog Sada, »Tehnomatik« iz Vrdnika, »Fabrika akumulatora« iz Sombora, »Tigar« iz Pirota, »Europolis« iz Beograda, »Frigo Soko Žika« iz Rume, »Milan Blagojević« iz Smedereva, »Rubin« iz Kruševca, »Alfa plam« iz Vranja i »Metalac« iz Gornjeg Milanovca. 

»Drago mi je da je ove godine Zagrebački velesajam bogatiji i sadržajniji nego prošle, kada se osjetila određena stagnacija. Srbija ima kontinuitet i izuzetnu suradnju sa Zagrebačkim velesajmom, a ove smo godine uspjeli plasirati naše proizvode i na zahtjevno hrvatsko tržište«, rekao je za »Hrvatsku riječ« Mladen Srđić, voditelj Službe za promocije Privredne komore Srbije.

Za posjetitelje željnih ležernijih sadržaja »Citroen« je na južnom ulazu Velesajma održao prezentaciju svojih automobila, dok je umjetnost bila zastupljena kroz Izložbu skulptura  akademskog kipara Tomislava Ostoje, pod pokroviteljstvom »Auto Hrvatske«.   

Na konferenciji za novinare održanoj 16. rujna prilikom zatvaranja Velesajma njegova je direktorica  Katja Luka Kovačić izjavila kako je ovogodišnji Jesenski međunarodni zagrebački velesajam ispunio očekivanja i najavila smanjenje broja sajmova, odnosno više neće biti »malih« sajmova.                g