Arhiv tekstova

Prije nepunih mjesec dana dodatno su se zaoštrili odnosi među koalicijskim partnerima na vlasti u Srbiji, a ovoga je puta točka sporenja stav o ulasku Srbije u NATO te vrijeme raspisivanja predstojećih izbora. Usprkos ozbiljnim mimoilaženjima i nesuglasicama u vladajućim strankama, u koaliciji ne sumnjaju da će Vlada opstati. Povodom novih nesuglasica između predsjednika i premijera, Borisa Tadića i Vojislava Koštunice, oglasila se i treća stranka koalicijske vlade – G17 plus, koja se zalaže za ulazak u NATO. Analitičari ocjenjuju da novi sukob između DS-a i DSS-a, u stvari, predstavlja pozicioniranje pred predstojeće lokalne i predsjedničke izbore, ali ne i kraj vladajuće koalicije.

DSS je i službeno u program svoje stranke unio odredbu da je protiv ulaska Srbije u NATO, otprilike u isto vrijeme kada je predsjednik Srbije govorio na paradi diplomaca Vojne akademije, na kojoj je naglasio kako je strateški cilj Srbije da njena vojska bude aktivni element u euroatlantskim integracijama.

NOVA SPORENJA: Početkom rujna glasnogovornik Demokratske stranke Srbije  Branislav Ristivojević izjavio je kako se ta stranka, za razliku od DS-a i G17 plus, protivi ulasku Srbije u NATO, te da je »odluka o pristupanju vojnom paktu, nekom kao što je NATO Pakt, takvog ranga da bi svakako u krajnjoj liniji morali i građani dati svoje mišljenje što svakako ne predstavlja bilo kakvu prepreku da prije toga Skupština o tome raspravlja i donese neku odluku«, kazao je Ristivojević. Samo dan kasnije, poslije javne objave ovakvoga stava DSS-a, ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić je Vijeću NATO-a predstavio tzv. prezentacijski dokument o osnovnim ciljevima Srbije u Partnerstvu za mir. U tom se dokumentu spominje kako je cilj Srbije da se jednog dana priključi Europskoj uniji i da surađuje s NATO-om. Iako je u svom prijedlogu Ministarstvo obrane kao cilj navelo i euroatlantske integracije, što bi značilo i eventualno članstvo u NATO-u, ta formulacija je sklonjena iz teksta. 

Prezentacijski je dokument usvojen jednoglasno, ali ga je Vlada Srbije usvojila iz trećeg puta, i to na telefonskoj sjednici. Tijekom međustranačkog usuglašavanja, iz političkog dijela dokumenta uklonjene su sve formulacije koje bi mogle sugerirati da Srbija želi postati članica NATO-a, a akcent je stavljen na regionalnu suradnju i kompromisno rješenje za Kosovo i Metohiju. 

Iz DSS-a je priopćeno kako bi Skupština Srbije trebala donijeti odluku da Srbija ne može biti član NATO, ukoliko Kosovo jednostrano uz podršku SAD-a proglasi neovisnost, u DSS-u su par dana kasnije spominjali i referendum kao jedini način donošenja odluke

Šefica zastupničkog kluba DS-a u Skupštini Nada Kolundžija kaže kako je Srbija već u euroatlantskim integracijama jer je ušla u Partnerstvo za mir, te da Demokratska stranka ne spori pravo Demokratskoj stranci Srbije na preorijentaciju, ali smatra da je pitanje integracije Srbije državna stvar, koja prevazilazi stranačke stavove.

Profesor ustavnog prava Bogoljub Milosavljević ocijenio je kako Skupština nema obvezu raspisati referendum o ulasku u NATO.

»To nije jedno od pitanja za koje Ustav Srbije predviđa referendum, ali značaj pitanja omogućava Skupštini Srbije da ga raspiše«, rekao je Milosavljević i dodao kako bi bilo dobro iznijeti tako krupno pitanje na referendum, osobito ako se pretpostavlja da su građani povodom tog pitanja podijeljeni.

»Postoje dvije vrste referenduma, savjetodavni i obvezujući«, kaže on i dodaje kako kod »savjetodavnog, parlament samo traži mišljenje naroda o nekoj odluci, a potom odlučuje uvažavajući to mišljenje. Kod obvezujućeg, odluku prepušta građanima«.

PREDIZBORNA KAMPANJA: Suštinu ovog neprikrivenog sporenja DSS-a i DS-a o pitanju ulaska u NATO stručnjaci tumače kao dio predizborne kampanje. Docent na Fakultetu političkih znanosti Dušan Pavlović kaže: »Ako bi se sada Koštunica obvezao da će podržati Tadića, i Tadić bio izabran prije nego što se riješi kosovsko pitanje, znači da bi Tadić imao sigurno pet sljedećih godina mjesto predsjednika, a nije sasvim izvjesno hoće li ta koalicija preživjeti ukoliko se pitanje Kosova razriješi na negativan način«. Pavlović kaže kako, ukoliko bi se pitanje statusa Kosova razriješilo na pozitivan način, onda bi Koštunica podržao Tadića na izborima jer bi u tom slučaju njihova koalicija vjerojatno opstala. 

Čak i bivši američki veleposlanik William Montgomeri smatra kako je antinatoovska retorika DSS-a zapravo usmjerena protiv DS-a. »DSS je nezadovoljna vladinom koalicijom, gdje većinu ministarskih pozicija drže druge partije. Nezadovoljna je i popularnošću predsjednika Tadića«, smatra Montgomeri. »Nezadovoljna je padom svoje popularnosti u stanovništvu. I posebno je nezadovoljna anketama koje pokazuju da je DS daleko popularniji od DSS«, kaže bivši američki veleposlanik, te zaključuje da je »DS prisiljena ignorirati sve glasniju retoriku protiv NATO ili ju napasti«.

g