Arhiv tekstova

Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu Republike Srbije priprema nov nacrt Zakona o izboru, ovlastima i financiranju nacionalnih vijeća, a kako je Koordinacijsko tijelo manjinskih nacionalnih vijeća odbacilo prijedlog tog zakona koje je u svibnju ponudila Služba za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije, predstavnici nacionalnih manjina su se dogovorili koncem lipnja da ekspertna grupa u sastavu: dr. Marijana Pajvančić, dr. Goran Bašić i dr. Tibor Varadi do sredine kolovoza izrade kompromisni prijedlog zakona koji bi prvo razmatrala nacionalna vijeća, a zatim kao zajednički prijedlog ponudili Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu na razmatranje.

U međuvremenu, Centar za istraživanje etniciteta izradio je model zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina u Republici Srbiji, a Savez vojvođanskih Mađara je izradio nacrt zakona o nacionalnim manjinama. U Subotici je 11. rujna održan sastanak Koordinacijskog tijela manjinskih nacionalnih vijeća na kome se razgovaralo o tim radnim verzijama zakona o izboru, ovlastima i financiranju nacionalnih vijeća, a dogovoreno je da će ekspertna grupa izraditi kompromisni prijedlog zakona koji će uvažiti primjedbe koje su iznesene na sastanku.

ALTERNATIVNI NAČINI IZBORA: Prema riječima potpredsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Josipa Ivanovića, na sastanku se razgovaralo o različitim viđenjima predstavnika nacionalnih vijeća glede načina budućeg izbora članova nacionalnih vijeća.

»Dogovoreno je da prijedlog zakona sadrži alternativne načine izbora za buduće članove nacionalnih vijeća, što znači da će prijedlog zakona predviđati mogućnost neposrednih izbora, a nacionalnim vijećima bit će ostavljena i mogućnost da članove vijeća biraju posredno, dakle putem elektorskog sustava, kao što je to bio slučaj prilikom prethodnih izbora. Također je dogovoreno da prijedlog zakona predviđa i mogućnost osnivanja nacionalnih vijeća na općinskim razinama, a članove bi u slučaju, primjerice, elektorskih izbora, birali elektori iz onih mjesta u kojima žive. Ako bi u pitanju bili neposredni izbori, onda bi se na neposrednim izborima birali i članovi mjesnih nacionalnih vijeća. Mandat je nacionalnim vijećima istekao i ovaj bi se zakon trebao što brže usvojiti. Konačnu riječ će dati Skupština Srbije«, kaže dr. Josip Ivanović.

Nakon sastanka koordinator nacionalnih vijeća Lászlo Jozsa kaže kako bi se za neposredne izbore za članove nacionalnih vijeća trebao pripremiti manjinski birački popis, koji bi se koristio samo za izbor članova nacionalnih vijeća i, po njegovu mišljenju, izravni izbori s manjinskih lista su demokratičniji.

»Dobro je što će prijedlog zakona sadržati alternativne načine izbora, jer će time svaka manjinska nacionalna zajednica moći odabrati način izbora koji je najbolji za daljnje uspješno funkcioniranje nacionalnih vijeća. Što se tiče odredaba o ovlastima i kompetencijama nacionalnih vijeća, mislim da bi na nacionalna vijeća trebalo prenijeti ovlasti za mogućnost osnivanja i vršenja upravljačkih funkcija nad institucijama, kako u području obrazovanja, tako i u području kulture i informiranja. Poznato nam je da su određene upravljačke funkcije već u rukama nacionalnih vijeća, međutim, mislim da se sustav ovlasti nacionalnih vijeća treba razraditi, jer je to pravi put za ostvarenje kulturne autonomije nacionalnih manjina. Izrada prijedloga ekspertnog tima trebala bi se završiti za otprilike dva tjedna, nakon čega će se nacionalna vijeća izjasniti o ponuđenom prijedlogu zakona«, kaže Lászlo Jozsa.

UVAŽITI PRIJEDLOGE NACIONALNIH MANJINA: Član ekspertnog tima dr. Goran Bašić kaže u izjavi za HR, kako je prijedlog modela zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina u Srbiji, koji je izradio Centar za istraživanje etniciteta iz Beograda, »vratio manjinsku priču u javnost i institucije«.

»Tim je prijedlogom modela zakona izvršen pritisak i na manjine, koje su dotle bile prilično indolentne glede pitanja donošenja zakona o pravima nacionalnih manjina, ali i na institucije, jer je uslijedio nacrt zakona o izboru, ovlastima i financiranju nacionalnih vijeća koji je ponuđen od strane Službe za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije, koji je odbačen od strane Koordinacijskog tijela manjinskih nacionalnih vijeća. Nakon toga, bilo je posve logično da nacionalne manjine daju svoj prijedlog zakona, a taj će prijedlog biti izrađen nakon rasprave i dogovora na sastanku u Subotici. Izradom tog prijedloga uradit će se novi pritisak na institucije, da se ozbiljnije razmišlja o toj temi. Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu okupilo je nekoliko stručnjaka koji trebaju pripremiti zakon o pravima nacionalnih manjina, a priprema tog zakona treba početi od prijedloga zakona koji će izraditi ekspertna grupa koju je formiralo Koordinacijsko tijelo manjinskih nacionalnih vijeća. Dakle, prijedlog zakona naše ekspertne grupe treba biti osnova za daljnji rad ekspertne grupe koju je formiralo Ministarstvo, kako bi se došlo do relevantnog zakona. Ekspertna grupa Ministarstva treba izraditi prijedlog zakona koji odgovara nacionalnim manjinama, a ne nekoj političkoj stranci ili državi«, kaže dr. Goran Bašić.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat kaže kako će sazvati sjednicu HNV-a nakon što u ured Vijeća službeno stig-ne prijedlog zakona koji je izradila ekspertna grupa, te će vijećnici na sjednici raspravljati o tom prijedlogu i dati eventualne primjedbe, a nastojat će se organizirati i šira rasprava da bi i ostale hrvatske institucije zauzele stav o prijedlogu zakona.

MIŠLJENJA O IZBORNOM SUSTAVU: Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, zastupnik u Skupštini Srbije i vijećnik HNV-a Petar Kuntić, koji je i član Odbora za međunacionalne odnose Skupštine Srbije, kaže kako je taj skupštinski odbor od Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu zatražio informaciju u kojoj je fazi proces izrade zakona kojim će se urediti ovlasti manjinskih nacionalnih vijeća i kada se očekuje da će prijedlog tog zakona biti dostavljen Skupštini Srbije na usvajanje.

»Od Ministarstva je stigao odgovor da je održano više sastanaka s ekspertima, na kojima se razgovaralo o mogućnosti buduće suradnje na izradi tog novog nacrta zakona o nacionalnim vijećima. U idućem razdoblju, koje nije definirano, pristupit će se izradi i završiti tekst zakona. Po mojim saznanjima, još nema naznaka hoće li zakon predviđati neposredne izbore za članove nacionalnih vijeća ili elektorski izborni sustav. No, mišljenja sam da će se kad-tad morati napraviti manjinski birački popisi i to će biti dobro rješenje za izbore. Što se tiče naše, hrvatske zajednice, mišljenja sam da bi nam sada odgovarao kombinirani izborni model. U većim centrima kao što su Subotica i Sombor odgovarao bi neposredni izborni model, ali u nekim mjestima ozračje još nije takvo da bi građani bez straha otišli u mjesne zajednice i prijavljivali se kao Hrvati da bi tako kompletirali manjinske biračke liste, a to znači da bi u tim mjestima odgovarao elektorski izborni sustav. Postoji i prijedlog da se u zakonu predvidi i mogućnost osnutka mjesnih nacionalnih vijeća. To je dobar prijedlog, jer je to vid decentralizacije rada nacionalnih vijeća i zbog toga podržavam taj prijedlog«, kaže Petar Kuntić.

Predsjednik Hrvatsko bunjevačko šokačke stranke Blaško Temunović, mišljenja je kako je na izborima za prvi saziv HNV-a postojala zlouporaba elektorskog izbornog sustava, jer potpisi koje su prikupili elektori nisu kontrolirani.

»Neposredni izbori bili bi demokratičniji, ali je problem priprema manjinskog biračkog popisa, jer se mnogi još uvijek plaše izjasniti se Hrvatima. Ipak, smatram da bi neposredni izbori za članove Hrvatskog nacionalnog vijeća dali bolje rezultate, što bi značilo kvalitetniji rad Vijeća«, kaže Blaško Temunović.

»Pitanje ostvarivanja prava nacionalnih manjina još nije odgovarajuće zakonski riješeno. Nadam se skorom rješenju ove problematike, jer je manjinskim nacionalnim vijećima istekao mandat«, kaže predsjednik Demokratske zajednice Hrvata Đorđe Čović i ističe kako je elektorski izborni sustav u ovome trenutku bolje rješenje.

»Priprema manjinskog izbornog popisa zahtijeva puno vremena, a vremena se nema, jer su mandati nacionalnih vijeća istekli, a kasni se s prijedlogom zakonskog rješenja o izboru nacionalnih vijeća. Zbog toga mislim da je sada prihvatljiviji elektorski izborni sustav. Nadam se da će na budućim izborima u Hrvatsko nacionalno vijeće biti izabrane osobe koje su se do sada isticale kvalitetom svog rada i da će to biti mjerilo na budućim izborima, a ne politička uvjerenja i stranačka pripadnost«, kaže Đorđe Čović.

Potpredsjednik HNV-a iz Srijema Zdenko Đaković izričito zastupa mišljenje da je elektorski izborni sustav pogodniji.

»Ovdje u Srijemu postoji problem glede izjašnjavanja o hrvatskoj nacionalnoj pripadnosti. Bojim se da bi se jako mali broj Hrvata prijavio na manjinsku biračku listu. Bilo bi dobro da Hrvati imaju svoj birački popis, ali ozračje je još uvijek takvo da se ljudi plaše od izjašnjavanja da su Hrvati. Zbog toga je u ovome trenutku elektorski izborni sustav prihvatljiviji. U hrvatskim srijemskim udrugama može se prikupiti sto potrebnih potpisa za elektora i takav izborni sustav je za sada u Srijemu svrsishodan«, kaže Zdenko Đaković. 

PRIJEDLOG ZAKONA DRŽAVNOGA TIJELA:  Služba za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije priredila je  svoj prijedlog zakona o izborima i ovlastima nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, koji je odbacilo Koordinaciono tijelo manjinskih nacionalnih vijeća. Prema ovome prijedlogu, vijeća bi i nadalje trebala birati elektorske skupštine, a pravo da budu birači imaju zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srbije, vijećnici koji pripadaju nacionalnoj manjini, te svaki građanin koji se izjašnjava kao pripadnik nacionalne manjine i njegovu kandidaturu podržava (u slučaju hrvatske zajednice) najmanje 50 pripadnika nacionalne manjine s biračkim pravom, ili ga kandidira jedna nacionalna organizacija ili udruženje nacionalne manjine. U slučaju nacionalne manjine čiji je broj prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva između 50.000 i 100.000 osoba, kao što je hrvatska zajednica, nacionalno vijeće broji najviše 25 članova. Nacionalno vijeće se i prema novome prijedlogu bira po proporcionalnom sustavu, a liste kandidata za članove nacionalnih vijeća može predložiti jedna četvrtina nazočnih birača. Birač može podržati samo jednu listu, a na listi može biti najmanje pet, a najviše onoliko kandidata koliko nacionalno vijeće ima članova. Na listi mora biti najmanje 1/3  kandidata koji nemaju prebivalište u  istoj jedinici lokalne samouprave, te na listi mora biti 1/3 pripadnika slabije zastupljenog pola. 

Prema Prijedlogu, manjinsko vijeće utvrđuje koje su ustanove od posebnog značaja za očuvanje i unapređivanje nacionalnog identiteta nacionalne manjine koju predstavlja; daje mišljenje o financiranju ustanova i organizacija; utvrđuje strategiju razvoja kulture nacionalne manjine na temelju usvojene strategije razvoja kulture Republike Srbije; predlaže Zavodu za zaštitu spomenika kulture mjere tehničke zaštite, sanacije, restauracije i rekonstrukcije nepokretnih kulturnih dobara od značaja za nacionalnu manjinu; daje mišljenje mjerodavnom tijelu za poslove obrazovanja, o ostvarivanju obrazovno-odgojnog  rada  na  jeziku  nacionalne manjine; predlaže nacionalno-prosvjetnom vijeću opće osnove predškolskog programa, nastavne planove i programe osnovnog i srednjeg obrazovanja i odgoja te osnove odgojnog programa za sadržaje koji izražavaju posebnost nacionalne manjine; predlaže ministru za obrazovanje korištenje domaćih ili uvezenih udžbenika na jeziku i pismu nacionalne manjine; daje mišljenje u postupku davanja suglasnosti na pokretanje odjela na jeziku nacionalnih manjina za manje od 15 učenika; daje prijedlog Republičkoj radiodifuznoj agenciji prilikom izrade strategije razvoja radiodifuzije u Republici Srbiji i autonomnoj pokrajini; utvrđuje kriterije za izbor odgovornog urednika programa na jeziku nacionalne manjine koju predstavlja; daje mišljenje i preporuke Programskom odboru Radiodifuzne agencije u svezi s pitanjima programskog sadržaja na jezicima nacionalnih manjina; predlaže jedinici lokalne samouprave uvođenje ili ukidanje službene uporabe jezika i pisma nacionalne manjine koju predstavlja; itd.

O MANJINSKIM VIJEĆIMA U HRVAT-SKOJ: Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina Republike Hrvatske, nacionalne manjine u ovoj susjednoj zemlji svoje predstavnike radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima biraju putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama samouprave. U jedinicama samouprave na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5 posto u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici svake takve nacionalne manjine mogu izabrati vijeće nacionalnih manjina. 

U vijeća nacionalnih manjina općine bira se 10 članova, u vijeća nacionalnih manjina grada bira se 15, a u vijeće nacionalnih manjina županije bira se 25 članova pripadnika nacionalne manjine. U slučajevima kada nije ispunjen barem jedan od ovih uvjeta, a na području jedinice samouprave živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, za područje ovakve jedinice samouprave bira se predstavnik nacionalnih manjina. Kandidate za članove vijeća nacionalnih manjina, odnosno kandidate za predstavnike nacionalnih manjina mogu predlagati udruge nacionalnih manjina ili najmanje 20 pripadnika nacionalne manjine s područja općine, odnosno 30 s područja grada i 50 s područja županije.

  Članovi vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina biraju se neposredno tajnim glasovanjem za razdoblje od četiri godine, a na postupak izbora i druga pitanja u svezi s njihovim izborom shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Za određivanje broja pripadnika nacionalne manjine radi provođenja ovih odredaba mjerodavan je popis stanovništva korigiran (uvećan ili umanjen) za onaj broj birača koji su upisani ili brisani iz popisa birača koji se sastavlja radi izbora članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave.

   Vijeća nacionalnih manjina u jedinici samouprave imaju pravo: predlagati tijelima jedinice samouprave mjere za unaprjeđivanje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom njenom području, uključujući davanje prijedloga općih akata kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu tijelima koja ih donose; isticati kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima jedinica samouprave; davati mišljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja. Vijeća nacionalnih manjina, pak,  kroz Koordinaciju vijeća nacionalnih manjina usuglašavaju stavove o pitanjima iz svog djelokruga. 

Smatra se da su vijeća nacionalnih manjina osnovale Koordinaciju vijeća nacionalnih manjina za područje Republike Hrvatske kada je sporazumu o osnivanju ove koordinacije pristupilo više od polovice vijeća nacionalnih manjina područne (regionalne) samouprave.                                       

Pišu: Zvonko Sarić i Dušica Dulić