Arhiv tekstova

26. lipnja 1568.

 

Osmanlijska posada je od 26. lipnja 1568., do 14. lipnja 1569. u utvrdi i palanki Sobočka – turski naziv za Suboticu – imala u svom sastavu 78 vojnika-konjanika.

 

26. lipnja 1842.

 

Rođen je Ivan Palić, svećenik, prosvjetni djelatnik, pisac udžbenika Katekizam za pučku školu te glavni suradnik lista Bunjevac. Umro je 23. veljače 1885. 

 

26. lipnja 1985.

 

Na svoj 63. rođendan preminuo je dr. Andrija Basch, istaknuti liječnik i publicist. Autor je popularno-znanstvene knjige Božanstva hranitelji.

 

27. lipnja 1876.

 

Rođen je Ivan Sarić, vrsni sportaš, motociklist, automobilist, zrakoplovac, koji je 16. listopada 1910. godine na letjelici vlastite konstrukcije i izrade, preletio nad današnjih subotičkim hipodromom oko tri kilometra. Umro je 23. kolovoza 1966. 

 

27. lipnja 1968.

 

Umro je Josip Šokčić, pjesnik, prozaik, publicist, nakladnik. Uređivao Bunjevačke novine, Neven i drugu periodiku. Suradnik je subotičkog lista Napló i dopisnik beogradskog Vremena. Napisao je opsežnu knjigu Subotica pre i posle oslobođenja, koja je tiskana 1934. Rođen je u Subotici 7. travnja 1902.

 

27. lipnja 1984.

 

U Zagrebu je pokopan Jakov Orčić, bivši novinar Hrvatske riječi, spisatelj, kulturni djelatnik. Koautor je zajedničke zbirke pjesama 3 x 20, s Ivanom Pančićem i Antom Zolnaićem te samostalne sveske stihova Začeće gorčine. Rođen je 1927.

 

28. lipnja 1838.

 

Od 1. siječnja do kraja lipnja tekuće godine u Subotici je registrirano 87 kriminalnih slučajeva: 47 krađa goveda, konja, svinja, ovaca, zatim drva, odijela i dr. zabilježeno je 9 tuča i jatakovanja, 5 pljački, 4 ubojstva, 2 abortusa i nekoliko drugih prijestupa. Pokraj vremenskih kazni, izrečene su i smrtne presude, no i one blaže; batinanje, bičevanje i druge.

 

28. lipnja 1946.

 

Na nekadašnjem Paralelnom putu (danas Put Jovana Mikića), na lokaciji bivše livnice Ferrum javno je izvršena smrtna kazna vješanjem nad ratnim zločincem Milošem Kovačevićem, bivšim šefom tajne policije za vrijeme II. svjetskog rata u Subotici.

 

29. lipnja 1890.

 

Rođen je Pere Tumbas Hajo, glazbenik, skladatelj, kapelnik Tamburaškog orkestra Radio Beograda, uoči II. svjetskog rata, aranžer, pedagog, umjetnik na tamburici. Autor je petnaestak kola i valcera, desetak koračnica i oko 140 popularnih narodnih pjesama, igara i drugih skladbi. Umro je 5. ožujka 1967.

 

29. lipnja  1926.

 

U Subotici je rođen Stipan Marušić, istaknuti političar, po struci pravnik. Aktivno sudjeluje u NOP-u, a nakon oslobođenja obnašao je niz odgovornih dužnosti. Biran je za predsjednika Narodnog odbora grada, potom Sreskog narodnog odbora. Od 1952. do 1954. ravnatelj je Hrvatske riječi. Od 1962. do 1973. obnaša rukovodeće dužnosti u AP Vojvodini; bio je, pokraj ostalog predsjednik Izvršnog vijeća Vojvodine i predsjednik Pokrajinske narodne skupštine. Umro je 23. veljače 1974.  

 

30. lipnja 1876.

 

Pješacima je predana novopopločana dionica ulice od zgrade Đure Manojlovića, prijeko od Prokešove plače do Segedinske kapije. Kaldrmisanje Somborskog puta okončano je prosinca iste, a glavnog gradskog trga, srpnja 1879. 

 

30. lipnja 1941.

 

Mađarske okupacijske vlasti su na dio subotičkog atara, južno od grada, počele naseljavati Székelye (Sikuli) iz Bukovine u Erdélyu. Počevši od Žednika i drugih naselja, iz kojih su prognani srpski kolonisti, formirano je desetak sela sa 13.500 duša. U jesen 1944. ovi su doseljenici preseljeni u Tolnajsku i Baranjsku županiju.

 

30. lipnja 1968.

 

Prvim natjecanjem najboljih risara, u Subotici su započele obnovljene svetkovine žetvenih praznika Dužijanca ‘68. U nadmetanju risara najbolja je bila ekipa iz Đurđina.

 

1. srpnja 1730.

 

Po naređenju Ratnog savjeta Carskog dvora, pukovnik Bartolomej Hardvick, zapovjednik segedinske utvrde izdao je dokument o tome da su franjevci vlasnici kaštela (utvrde) unutar Subotičkog vojnog šanca. Istoga dana počelo je preuređenje utvrde u crkvu.

 

1. srpnja 1950.

 

Poslije godinu dana gradnje, završena je Ljetna pozornica na Paliću. Nalazi se usred borika, nedaleko od najstarijeg tenis-kluba. Kapacitet joj je 1.000 gledatelja. U to vrijeme je isticano kako je jedna od najljepših pozornica u zemlji. Građena je prema projektu arhitekte Bolte Dulića.

 

2. srpnja  1972.

 

Umro je dr. Matija Evetović, profesor, znanstvenik, spisatelj, poznati javni djelatnik, između dva svjetska rata, jedno vrijeme dogradonačelnik, ravnatelj Muške gimnazije, jedan od čelnika Gradskog muzeja i dr. Suradnik je Hrvatske enciklopedije Mate Ujevića i autor više monografija. Kapitalno djelo mu je Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata, što ju je nakon dva desetljeća dovršio 1940. godine. Po obujmu je najveće, a po sadržaju njegovo najvažnije djelo, u kojem su sabrani i objedinjeni svi do tada dostupni izvori s podacima bitnim za razumijevanje uvjeta pod kojima je živjelo autohtono hrvatsko pučanstvo u Podunavlju. Navodeći sve dostupne izvore M. Evetović iscrpno obrađuje razloge koji su od XIII. stoljeća utjecali na seobu stanovništva iz jugozapadnih hrvatskih područja u prostor južne Ugarske.