Arhiv tekstova

19. lipnja 1944.

 

U toku deportacije subotičkih Židova u njemačke koncentracione logore, u vlaku je izvršio samoubojstvo Károly Havas, književnik i urednik renomiranog političkog dnevnika Bácsmegyei Napló.

 

19. lipnja 1992.

 

Za iskopavanja na prostoru između Palića i Ludaša, na lokalitetu Kameni majdan – Stara Torina, otkriveni su ostaci iz brončanog doba, do oko dvije tisućite godine prije nove ere, kao i artefakti nove ere iz XIV. stoljeća. Među njima je i pravo otkrivenje – višestanična  zemunica s vertikalnim ulazom. 

 

20. lipnja 1895.

 

Između slobodnog kraljevskog grada Subotice i njemačkog financijera Ernesta Lindheima iz Beča, sklopljen je prvi definitivni ugovor o izgradnji električne željeznice (tramvaja) i pogonskog izvora (elektrane). Drugi ugovor je sklopljen 25. listopada, koji se odnosi na uvođenje električne rasvjete. 

 

20. lipnja 1986.

 

U Tavankutu je utemeljena i počela s radom Prva likovna kolonija u tehnici slame (slamarki). Za počasnog predsjednika izabran je slikar i umjetnik Milan Konjović.

 

21. lipnja 1909.

 

Postavljanjem velikog oltara u franjevačkoj crkvi svetog Mihovila Arhanđela, teškog petnaest tona, kojeg je iz kararskog mramora isklesao talijanski kipar Karlo Sporeni, prema nacrtima peštanskog arhitekta Aleksandra Eignera, okončan su dvogodišnji radovi na proširenju crkve i podizanju drugog, lijevog tornja na njoj.

 

21. lipnja 1921.

 

U Subotičkoj Državnoj muškoj gimnaziji održani su prvi ispiti zrelosti na srpsko-hrvatskom jeziku. Prvi svršeni maturanti bili su: Franjo Dulić, Stipan Gabrić, Marcela Jagić, Marko Kuntić, Pejo Neorčić, Pavao Stepinac, Velika Šećerov i Pajo Vuković. Ravnatelj gimnazije bio je u tom razdoblju Ivan Vojnić Tunić.

 

22. lipnja 1984.

 

Umro je Pavao Bačić, pjesnik, prozaist, dramski pisac, esejist, skladatelj, glazbenik i glazbeni pedagog. Naobrazbu stječe u Subotici i Zagrebu, gdje je završio Hrvatski državni konzervatorij. Pisao je poeziju, lirski intoniranu prozu i satiru, igrokaze za djecu i komedije, a skladao je od 1948. Glazbene priloge, prikaze i kritiku objavljuje u Subotičkim novinama (1957. – 1964., 1967.) i časopisima Savremeni akordi (1961.), Zvuk (1963., 1965.), Pro musica (1967., 1969. – 1977.). Prozu objavljuje u Hrvatskoj riječi (1954. – 1955.), Rukoveti (1955. – 1956.), Subotičkim novinama (1957. – 1959., 1962. – 1963.). Komedija u tri čina Salašari silom varošani, praizvedena u subotičkom kazalištu 27. 11. 1965., trideset dva puta reprizirana. Izvedeno mu je i više dječjih igrokaza u kazalištima u Subotici, Senti, Novom Sadu, Varaždinu, Podgorici i Zadru. Rođen je u Subotica, 1. 8. 1921.

Djela: – Mozaik, pjesme (s B. Bedeom, J. Kopilovićem i M. Molcerom), Subotica 1967.; – Stihovana satira 1968.; – Oštro pero od gume, Subotica 1969.; – Pere Tumbas Hajo, umjetnik tamburice, monografija, Subotica 1969.; – Smrti usprkos, novele i pripovijetke, Subotica 1970.; Igrokazi za djecu uz koje sklada i glazbu: – San male Vesne, Subotica 1957.; – Brzi vlak je stao, Subotica 1963.; – Miki i družina, Subotica 1963.; – Novogodišnja noć, Subotica 1966.; – Uzbuna u Zoo vrtu, Subotica 1966. Komedija u tri čina Salašari silom varošani, Subotica 1965. Glazbena djela: – Duet za dva klarineta, Subotica 1948.; – Ti odlaziš, Subotica 1967.; – Pisma o kosi, Subotica 1970.; – Prelo, Subotica 1970.; – Pozdrav, Subotica 1971.; – Kompozicija za solo gitaru, album, Subotica 1974.; – Sonata za gitaru, Subotica 1975.;  – Sonatina za violinu i gitaru, Subotica 1976. 

 

23. lipnja 1828.

 

Tek poslije osam godina Kraljevsko namjesništvo Ugarske dopustilo je izbor čelnika i časničkog zbora u Subotici. Za glavnog suca izabran je Josip Antunović. Gradonačelnik je Šime Mukić, kapetan Đuro Vojnić, a predsjednik Vanjskog vijeća (Tribunus plebis) Jovan Milosavljević. Glavni bilježnik je Bolto Josić.

 

23. lipnja 1988.

 

Na V. Kongresu povjesničara umjetnosti u Zagrebu, troje Subotičana, povjesničari umjetnosti Bela Duranci i Kata Martinović-Cvijin te magistar arhitekture Ante Rudinski, podnijeli su priopćenja o nekim aspektima i značajkama subotičke arhitekture, osobito glede secesije. 

 

23. lipnja 1994.

 

Na Paliću je održan Prvi međunarodni festival kazališta za djecu.

 

24. lipnja 1506.

 

Na zasjedanju fehérvárskog Krstaškog konventa (Skupštine), upravitelj dobara Jánosa Korvina i beogradski ban Imre Török iz Eninnga, uveden je u posjed utvrde Szabadka (Subotica) te okolnih mjesta Madaraša, Šebešića, Tavankuta i Verušića.

 

24. lipnja 1959.

 

Rođen je Robert G. Tilly, pjesnik, prozaik, glazbenik, likovni umjetnik i književni prevoditelj, jedna od najznačajnijih osoba subotičke multimedijalne scene. Objavio je dvadesetak knjiga pjesama, proze, prijevoda s engleskog, mađarskog i drugih jezika, kraj ostalog i Enciklopediju roka. Snimio je, također, više ploča, kazeta, kompakt diskova i drugih nosača zvuka.

 

24. lipnja 1995.

 

Točno na 90. rođendan, umro je László Halász, poznati javni djelatnik i sportaš, koji je gotovo cijeli svoj vijek posvetio šahu i njegovoj popularizaciji.

 

25. lipnja 1954.

 

Na kraju sezone 1953./54. rasformirani su Operni i Baletni ansambl subotičkog Narodnog kazališta. Za nepune četiri godine postojanja subotička je Opera izvela 21 premijeru. U matičnoj kući izvedeno je 299 predstava i 10 na gostovanjima. Predstavama je u prosjeku pratilo 398 posjetitelja, ili za 60-70 gledatelja više više no na izvedbama dramskog ansambla.