Arhiv tekstova

»Željeli bismo da Ustav preciznije i detaljnije odredi status nacionalnih vijeća, odnosno da  dio Ustava koji se odnosi na Vojvodinu bude precizniji kao i da Pokrajina raspolaže s više ovlasti  u tom cilju da u budućnosti nijedna parlamentarna većina ne može jednim potezom pera smanjiti ove nadležnosti«, kaže zastupnik Saveza vojvođanskih Mađara u Skupštini Srbije Bálint Pásztor u povodu formiranja pododbora parlamentarne akcijske radne grupe za promjenu političkog sustava u kom je predstavljen i SVM. 

On je objasnio da je pododbor jedna četveročlana grupa koja javnim slušanjima održava vezu s parlamentarnim frakcijama, sa zastupnicima koji nisu članovi nijedne frakcije, s izvanparlamentarnim partijama, s predstavnicima struke i znanosti, te s nevladinim organizacijama. Prijedloge i ideje koje budu iznošene na javnom slušanju pododbor će proslijediti akcijskoj radnoj  grupi.  Pododbor će odrediti  i redoslijed po kojem će saslušani prijedlozi i ideje doći na dnevni red kod akcijske radne grupe. 

»Tu se otvara mogućnost da probleme koji su važni za mađarsku zajednicu u većoj mjeri uvažava akcijska radna grupa, da na ovim sastancima iznesemo što bismo željeli modificirati u političkom sustavu. Po prvotnom planu pododbor je trebao imati tri člana, predstavnika najvećih parlamentarnih frakcija. Naš prijedlog izmjene je omogućio da predstavnik  najveće manjinske frakcije može sudjelovati u radu. Javna slušanja počinju 17. lipnja, a SVM će po ustanovljenom redoslijedu 22. lipnja predstaviti svoja razmišljanja«, objašnjava Pásztor i dodaje:

»Mislimo da treba početi s modificiranjem postojećeg Ustava, odnosno da se preispitaju neki njegovi elementi. Ustav je u svakoj zemlji najvažniji pravni akt i svi zakoni trebaju biti usuglašeni s njim. Naravno, zbog stabilnosti nije dobro da se prečesto mijenja Ustav, ali ako uzmemo u obzir pod kojim okolnostima je usvojen Ustav 2006. godine, to se desilo preko noći, da prethodno nije bilo nikakve javne i stručne rasprave, i takve greške i proturječnosti su ušli u tekst Ustava da sve to treba preispitati, od  člana do člana, i popraviti greške. Nedopustivo je da Ustav pomiješa pojam vlasništva i posjeda ili da istu oblast dva članka Ustava regulira na sasvim različit način. Tako, po jednom članu, međunarodni ugovori trebaju biti usuglašeni s Ustavom, a drugi član kaže da ne mogu biti u suprotnosti s Ustavom. To ne znači isto.« Bálint Pásztor se osvrnuo i na incijativu Srpske napredne stranke da se smanji broj zastupnika s 250 na 150.

»Pošto je Ustav odredio da broj broj parlamentarnih zastupnika bude 250, ako netko želi to izmijeniti automatski se otvara pitanje modificiranja Ustava. Mislimo da ima mnogo razloga za modificiranje Ustava, ne samo kada je riječ o smanjenju broja zastupnika. Ukoliko se otvori ova tema, u Ustavu ima još nekoliko članaka koji su tijesno vezani uz ovaj članak i onda i njih treba modificirati. Primjerice, takvi su propisi koji se odnose na interpelaciju (zastupnik u parlamentu zahtijeva neko objašnjenje od ministra ili Vlade, prim. prev.), a koji je jedan od instrumenata Skupštine za kontrolu rada Vlade. Po zakonu 50 zastupnika može podnijeti interpelaciju. Ukoliko se smanji broj zastupnika, i ovaj broj treba smanjiti. Ili kod Ustavnog suda 30 zastupnika može pokrenuti postupak za norma-kontrolu usvojenih, ali još neproglašenih zakona. To znači da i ovaj broj treba smanjiti, jer jedno proizlazi iz drugog«, objašnjava Pásztor.

On je istaknuo da ove modifikacije daju povoda za daljnje promjene, odnosno da bi i broj pokrajinskih i lokalnih (općinskih, gradskih) zastupnika trebalo smanjiti. Dodao je kako bi, »iako se ova tema čini popularnom«, u jednoj u svakom pogledu heterogenoj sredini kakva je Srbija, bila greška tako modificirati broj parlamentarnih zastupnika da pojedine važne društvene grupe, koje imaju parlamentarne predstavnike, ubuduće ne mogu imati svoje predstavnike. Tako se, kaže on, krnji i predstavnička uloga parlamenta, što sa stajališta vladavine prava može predstavljati problem.

»Trenutačno su najveća razmimoilaženja u mišljenju između onih koji zastupaju tezu da treba modificirati samo zakone, a Ustav ne treba dirati. Po drugima modificiranje je potrebno početi samo onda kada su sveobuhvatna rješenja već donesena i kada budu popravljene greške koje je učinila vlast 2006. godine, kada je ovaj Usta i rođen«, zaključuje Bálint Pásztor. 

(Magyar Szó, 12. lipnja 2015.)