Arhiv tekstova

Ovogodišnja 55. kolonija književnika u Kanjiži održana je od 5. do 8. rujna, a središnja tema bila je »Provincijalizam – zdravi regionalizam«. Osim stvaralačkih radionica, održana je sociografska i prevoditeljska radionica, a književnici su tijekom ove kolonije posjetili škole u Općini Kanjiža, te predstavili svoja djela na književnoj večeri u knjižnici, kao i u okviru programa »Licem u lice« na književnom susretu s publikom u ulici dr. Arnolda Koha. 

Radovi o središnjoj temi ovogodišnje kolonije »Provincijalizam – zdravi regionalizam« predstavljeni su na završnom savjetovanju, nakon čega je uslijedila rasprava. Sve iznesene radove karakteriziralo je promišljanje o provincijalizmu i zdravom regionalizmu u kontekstu kulture postindustrijskog doba, a diskutiralo se o mogućnostima književnosti u aktualnom vremenu u situaciji kada je kultura doživjela korjenite promjene razvojem novih tehnologija. 

Nakon završene Kolonije književnika, književni kritičar Jozsef J. Fekete iz Sombora, iznio je mišljenje kako su ovakvi književni susreti veoma važni zbog mogućnosti neposredne razmjene mišljenja između književnika. 

»Često čujem mišljenja kako književnost danas nema nikakvu perspektivu, jer će ubrzo medijsko smeće potpuno prekriti svaki vid duhovnog stvaralaštva, ali, eto, i ovogodišnje savjetovanje me je iznova uvjerilo da nije sve tako crno. Drago mi je da su svi sudionici savjetovanja iznijeli mišljenje kako je ono što se danas pogrdno zove provincijalizam, u stvari jedina mogućnost životnosti književnosti, jer je činjenica da u zadnjih pedesetak godina svjetsku književnost formiraju upravo ona djela koja nastaju u okviru malih zajednica, u malim životnim sredinama», rekao je Fekete i istak-nuo kako sve nacionalne manjine trebaju imati mogućnost publiciranja djela na materinjem jeziku i mogućnost izgradnje čitateljske publike. 

Na Koloniji književnika u Kanjiži već više godina sudjeluje i glazbenik Zoltan Katai iz naselja Fekete Erdo u Republici Mađarskoj.

»Ovdje prezentiram uglazbljenu mađarsku pučku književnost i pjesme iz 16. i 17. stoljeća. Smatram to važnim, jer ako zaboravimo taj segment narodnog stvaralaštva postat ćemo siromašniji. To je dio naše prošlosti i ako je ne čuvamo, naći ćemo se u jednom ‘slijepom svijetu’. Onaj tko ne čuva svoju prošlost ima neizvjesnu i nepredvidivu budućnost. Na Koloniji predstavljam i uglazbljene pjesme iz novijih vremena, primjerice književnika Bele Istvána, Jozsefa Attile ili Jozsefa Utasija. Oni su svi poznavali staru mađarsku književnost i iz nje su crpili energiju«, rekao je Katai.

Dojmova je bilo mnogo, a književnik Istvan Tari  je naglasio kako su ovakvi susreti važni i dragocjeni za književnike i da ovakve susrete ništa drugo ne može nadoknaditi.

»Knjiga će ostati i u budućnosti. Naše je da pišemo i na taj način komuniciramo s čitateljima, a ovdje u Kanjiži književnici imaju prigodu neposredno međusobno komunicirati, razmjenjivati ideje i stajališta i kritički promišljati o djelima svojih kolega. Kolonija traje 55 godina i to je već dovoljan znak njene važnosti«, rekao je Tari.