14.09.2007
Slavonska šljivovica kao dukat žuta
Protekloga je vikenda u Osijeku održan III. sajam tradicionalnih prehrambenih proizvoda i pića od domaće šljive iz Slavonije, Baranje i Srijema u prostorima »Opeke d.d.« pod nazivom »Slavonski sajam – Osijek 2007«, kojega je otvorio župan Osječko-baranjske županije Krešimir Bubalo u nazočnosti stotinjak izlagača i više stotina posjetitelja i istaknuo, da je napredak slavonskih proizvođača sve vidljiviji i iz godine u godinu postoji sve prepoznatljiviji autohtoni slavonski proizvod, bilo da je riječ o pekmezu ili šljivovici, što je dokaz kako prirodni i ekološki uzgojeni plodovi mogu dati izvrsne proizvode.
Najzaslužniji čovjek za organizaciju ove vrijedne manifestacije, mr. Stjepan Galović, samozatajno je u prvi plan istaknuo barem tridesetak članova njihove udruge koji rade volonterski, bez naknade, ali i Cluster »Slavonka«, koji okuplja 30-tak tisuća šljivara u Osječko-baranjskoj županiji, a u cijeloj regiji ima ih oko 80 tisuća, što je trećina od ukupne hrvatske proizvodnje šljiva, jer se cijeni da je šljivara u Hrvatskoj 200-tinjak tisuća.
ŠLJIVARSKI KRAJ: »Naša je slavonska šljivovica, kao dukat žuta, već postala brand prepoznatljiv diljem Lijepe naše i diljem svijeta, a ova je manifestacija ponos čitave Slavonije, Baranje i Srijema, pa i čitave Hrvatske, jer danas ste ovdje mogli vidjeti tisuću posjetitelja, tisuću litara odlične šljivovice, tisuću palačinki s pekmezom od šljiva i tisuću drugih doživljaja. Primili smo 186 uzoraka kvalitetne rakije od šljive, degustirali ih na razini prosudbene komisije, ali su ih mogli degustirati i svi posjetitelji sajma i podijelili priznanja. Ova je regija bila šljivarski raj još u doba Austro-Ugarske, suhim šljivama su se odavde opskrbljivali Trst i Beč, nažalost, preko Pešte. E, danas mi imamo kartu za Europu – a to je naša šljivovica, to su naše udruge i naš cluster, naši zemljišni izvodi i naši posjedi, jer mi više nismo sirotinja«, rekao je Galović.
Najbolja rakija dolazi iz Boš-njaka, potvrđuju to i rezultati natjecanja, deset je zlatnih medalja, ali tri su svjetske rakije. Velikim peharom nagrađen je Mato Aleksić iz Bošnjaka, druga je Ana Marjanović iz Opatovca, dok je treće mjesto zavrijedio Vinko Đuretić iz Sovskog Dola. Dodajmo samo da su još dva zlata otišla i u Bošnjake – Darku Juzbašiću i Stanku Šarčeviću, predsjedniku njihove udruge »Hrastova kaca«.
»Ova je sajamska priredba pokazala što znači kada se ulaže u razvitak regije, kada se organizira proizvodnja i poštuje struka«, rekao je Marijan Brčić-Kostić, načelnik Odjela za razvitak sela i obiteljskih gospodarstava pri Upravi za održivi razvitak seoskog prostora Ministarstva za poljoprivredu i predsjednik Podunavskih Hrvata u Zagrebu. »Ono što sam vidio na terenu, i što sam danas kušao ovdje, potvrda je već rečenoga, a ovi autohtoni proizvodi zalog su dugoročnih razvojnih programa. Nemojte me držati za riječ, ali u našem je ministarstvu pri kraju posao za priznavanje slavonske šljivovice, i mislim da je već gotovo rješenje, a to je – priznanje izvornosti proizvodnje i tradicijskog ugleda što je jamstvo za ulazak u Europu.«
OCJENJIVANJE MEDA: Na ovogodišnjem je sajmu upriličeno i regionalno ocjenjivanje meda, a sudjelovala su 64 natjecatelja iz 12 hrvatskih županija, koji su poslali 142 uzorka meda i polučili odlične rezultate. Čak 80 uzoraka ocijenjeno je odličnim i zavrijedilo je zlatne medalje, srebrnih medalja je 57, a 5 je brončanih. Ove godine bili su tu i uzorci meda od jabuka, meda od višanja s bagremom i meda od malina. Najuspješniji su bili Vinkovčani, a obitelj Knežević iz Šiškovaca nagrađena je s 12 zlatnih i 2 srebrne medalje i peharom za najbolje ocijenjeni med. »Ovo je potvrda dobroga rada našega Saveza i suradnje s ostalim savezima i udrugama«, kazao je Milan Kramer, najzaposleniji pčelar na jučerašnjoj priredbi.
Prepun dojmova je i predsjednik Svjetskog sajma pčelarstva i svjetske pčelarske burze – Stipan Pekanović iz Sombora, gost na osječkom sajmu. »Hrvatsko pčelarstvo je u samom vrhu svjetskoga pčelarstva, a Osječani su među najboljima u Hrvatskoj pa me ne čudi da su ovako dobro organizirali i ovu priredbu. Počašćen sam da su me pozvali, a i ja sam pozvao njih i sve nazočne pčelare na svjetski sajam u Milanu, već idućega vikenda, a okupit ćemo se u Bazilici sv. Ambrozija, nebeskog zaštitnika pčelara, jer želimo našoj aktivnosti dodati i tu komponentu duhovnosti, a cijenimo da će nam tako biti otvorena sva vrata diljem svijeta. Pčelarstvo je u vas u usponu, a to je jako dobro i zbog bržeg razvitka turizma«.
Ne treba zaboraviti kako je i pekmez važan proizvod od šljiva i mogući brand, s kojim će naša obiteljska gospodarstva krčiti put prema Europi, a na sajmu su ocjenjivani i uzorci pekmeza, spravljani baš na samoj sajamskoj priredbi.