Arhiv tekstova

Nakon što se oglasilo školsko zvono 10. rujna, razrednik Dominik Deman je učenicama prvog hrvatskog gimnazijskog odjela u Filološkoj gimnaziji »Dezső Kosztolányi« održao prvi sat. Zbog problema nedostatka prostora za odvijanje nastave ovoga odjela u Gimnaziji »Svetozar Marković« u Subotici, nađeno je rješenje da 14 učenica hrvatskog odjela nastavu privremeno pohađaju u Filološkoj gimnaziji »Dezső Kosztolányi« dok se ne završi adaptacija potrebnog prostora.

Tako su se učenice prvog hrvatskog gimnazijskog odjela najzad našle na okupu, nakon što su tijekom prvih srednjoškolskih dana nastavu privremeno pohađale u odjelima na srpskom jeziku u Gimnaziji, kao i u drugim srednjim školama u koje su prvotno upisane. Prije oglašavanja školskog zvona upriličena je mala svečanost za učenice, njihove roditelje i goste u povodu ovog važnog događaja za cjelokupnu hrvatsku zajednicu i grad Suboticu.

VAŽAN ČIN I OBVEZA: Početak rada hrvatskog gimnazijskog odjela pozdravila je članica Općinskog vijeća resorno zadužena za područje obrazovanja i odgoja Edit Molnár Pinter, a predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat zahvalio je svima koji su pridonijeli pokretanju hrvatskog gimnazijskog odjela.

»Zadovoljan sam i sretan što sam bio jedan od onih aktera koji su pridonijeli formiranju odjela. Nakon pola stoljeća djeca su ponovno u mogućnosti pohađati nastavu u gimnaziji na materinjem hrvatskom jeziku, što je veoma važno za našu manjinsku zajednicu. Bitno je što je učinjen ovaj prvi korak da se ne bi izgubila jedna godina. Formiranje odjela su pratili brojni problemi, ali je sve završeno uspjehom. Na ovaj način uhvaćen je korak s ostalim manjinskim zajednicama koje žive i rade na ovim prostorima«, rekao je Branko Horvat.

Čestitajući otvorenje odjela, potpredsjednik Izvršnog vijeća Autonomne Pokrajine Vojvodine Gabor G. Lodi prenio je i pozdrave predsjednika IV AP Vojvodine Bojana Pajtića i istaknuo kako je formiranje hrvatskog gimnazijskog odjela važan čin i obveza da projekt uspije.

»Ako se priča da treba učiti i čitati na materinjem jeziku, onda se to svoj djeci u Vojvodini treba osigurati. S obzirom da je u Vojvodini šest jezika u službenoj uporabi, od kojih je jedan i hrvatski, to znači da se i Hrvati trebaju ravnopravno osjećati. Nadam se da će sljedeće godine biti još više učenika u hrvatskom gimnazijskom odjelu. Ako se uči na materinjem jeziku, stječe se sigurnost, ali i poštovanje od strane društvenog okruženja«, rekao je Gabor G. Lodi.

RADITI PLANSKI I SUSTAV-NO: Uspješnu školsku godinu učenicima je poželio i pokrajinski tajnik za obrazovanje i kulturu Zoltán Jeges, izrazivši i zadovoljstvo što je formiranjem ovog odjela pokrajinska administracija  »zatvorila krug« i osigurala da sve manjinske nacionalne zajednice u Vojvodini imaju mogućnost obrazovanja učenika na materinjem jeziku u gimnazijama. 

»Na žalost, bilo je poteškoća prilikom formiranja odjela, ne zbog rada Pokrajinskog tajništva za obrazovanje i kulturu, nego zbog neblagovremenog rada drugih, koji su u ovome trebali sudjelovati. Problemi su ipak nadvladani uz veliko angažiranje svih sudionika. Glede oblasti obrazovanja, hrvatskoj manjinskoj zajednici predstoji veliki rad, školska se godina mora veoma pažljivo planirati, a ako se radi planski i sustavno, rezultati neće izostati. Posebno treba zahvaliti ravnatelju Gimnazije Slobodanu Čampragu, koji je odradio sve ono što je bila njegova obveza«, rekao je Zoltán Jeges, napominjući kako problem prostora za nastavu mora biti riješen.

Predsjednik Općine Subotica Géza Kucsera rekao je kako je nova školska godina bogatija pokretanjem hrvatskog odjela i da je ponosan što se u Subotici ostvaruju prava nacionalnih manjina, a izrazio je nadu da će Subotica postati sveučilišni grad.

Konzulica Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Mirela Lucić prvenstveno je pozdravila učenike koji će u sljedeće četiri godine pohađati nastavu na hrvatskom jeziku, a prenijela je i pozdrave veleposlanika Republike Hrvatske u Srbiji Tončija Staničića i generalnog konzula Republike Hrvatske u Subotici Davora Vidiša, nakon čega je istaknula kako će se pomoć Republike Hrvatske i dalje nastaviti u vidu eventualnih stipendija, udžbenika i financija.

Ravnatelj Gimnazije »Svetozar Marković« Slobodan Čamprag naglasio je kako je u veoma kratkom roku formiran kvalitetan nastavnički tim i da očekuje što skoriji završetak adaptacije potrebnog prostora za odvijanje nastave ovog odjela, a na koncu svečanosti, učenicima i roditeljima je predstavljen razrednik, Dominik Deman, koji je zatim poveo učenice do njihove učionice. 

ZALAGANJE DSHV-a: I dok su učenice odlazile u svoju učionicu, jedan od gostiju na svečanosti, potpredsjednik Skupštine Općine Subotica Nemanja Simović, izjavio je za naš tjednik kako je osnutak gimnazijskog odjela značajan događaj za hrvatsku manjinsku zajednicu i izrazio nadu da će već sljedeće školske godine broj učenika koji su se odlučili pohađati nastavu na hrvatskom jeziku biti znatno veći.

Među gostima na svečanosti bio je i dopredsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Martin Bačić, koji je također izrazio zadovoljstvo što je formiran hrvatski gimnazijski odjel, iako je u lipanjskom roku bilo prijavljeno svega četiri učenika.

»Na žalost, moram reći da je sve urađeno u zadnjem trenutku. Formiranje odjela postignuto je radom DSHV-a, jer je zalaganjem aktivista stranke, putem razgovora s roditeljima i djecom, okupljen dovoljan broj učenika i zadovoljan sam što smo na taj način pomogli HNV-u da ono što je propušteno bude nadoknađeno. Ne smijemo dopustiti da iduće godine, mi budemo ti, koji kasnimo s rokovima. U HNV-u imamo dužnosnike koji primaju nadoknade ili plaće za svoj rad i koji trebaju brinuti i o oblasti obrazovanja, dakle, oni trebaju obavljati poslove za koje su zaduženi, pa tako, rješavati i probleme. Nije dužnost naše stranke animirati roditelje glede upisa djece u hrvatske odjele, ali smo željeli pomoći. Ovime nismo željeli stjecati ‘nekakve poene’ za stranku, nego smo našim zalaganjem jednostavno htjeli stvoriti preduvjete za otvorenje hrvatskog gimnazijskog odjela u čemu smo i uspjeli. Siguran sam da će sljedeće školske godine biti još više prijavljenih učenika koji žele pohađati nastavu u hrvatskom gimnazijskom odjelu ako bude dovoljno rada dužnosnika i zalaganja cjelokupne zajednice«, rekao je Martin 

Bačić za HR.

Djeca prvog hrvatskog gimnazijskog odjela su u klupama, a glede obrazovanja na materinjem hrvatskom jeziku i dalje će veliki trud trebati ulagati cjelokupna hrvatska zajednica, za što je vjerujem već dovoljan poticaj bilo vidjeti ozarena lica djece koja su nakon školskog zvona zajedno krenula u svoj razred. Problema glede formiranja hrvatskog gimnazijskog odjela je bilo i bit će ih još mnogo glede oblasti obrazovanja, ali problemi postoje zato da se rješavaju.

g