Odlazak barda naivnog slikarstva
U analizi djela Ivana Lackovića Croate ne treba štedjeti pohvale. Taj je samouki genije hrvatsko naivno slikarstvo afirmirao diljem svijeta. Svjetske likovne antologije desetljećima bilježe njegove uspjehe, a djela su mu izložena u mnogim europskim i američkim muzejima
Listonoša, rođen 27. prosinca 1931. u Batinskoj, mjestu u Podravini, počeo je slikati 1944. godine vodenim bojama, da bi dolaskom u Zagreb 1957. godine počeo slikati temperom na staklu. Godine 1962. polazio je slikarsku radionicu Krste Hegedeušića, koji je u tom mladom naivnom slikaru prepoznao talent i genijalnost, i koji mu je početkom šezdesetih godina 20. stoljeća otvorio mnoga vrata.
JEDINSTVENE LIRSKE HARMONIJE: Naime, Lacković je majstorski ovladao crtežom i grafikom što mu je omogućilo, piše u mnogim antologijama hrvatskoga i svjetskog slikarstva, izraziti jedinstvene lirske harmonije i bogata nadrealna upozorenja. Premda je Lacković samouk, nakladničke su kuće naručile od njega mape s ilustracijama djela Petra Preradovića, Miroslava Krleže, Slavka Kolara i mnogih drugih pisaca i pjesnika puštajući da sadržaje literarnog i poetskoga djela interpretira osebujnim umjetničkim izražajem.
BROJNE IZLOŽBE: Radio je za Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu te Državnu operu iz Graca. Izlagao je na približno stotinu samostalnih izložbi, nebrojeno su se puta njegovi radovi našli na skupnim izložbama te humanitarnim dražbama. Nabrojmo neke: Köln, Zürich, Paris, Bremen, Laval, Münster, Torino, Rim, Caracas, Milano, Haag, Sao Paolo, Šangaj, Peking, Tokio, Madrid, St. Petersburg, Museum der 20. Jahrhunderts u Beču, Museu de Arte Contemporanea u Sao Paolu, Metropolitan Museum u Manili, Musee Henri Rousseau u Lavalu u Francuskoj, Setagaya museum u Tokiju, Museum of Art na Carnegie Institute u SAD-u, Museo Civico di Belle Arti u Luganu te u Biblioteca Apostolica Vaticana.
Ako bi ga se, kažu oni koji su ga poznavali, trebalo opisati u jednoj rečenici, ona je suvišna. Dovoljno je za Ivana Lackovića Croatu reći: plemenit.