Arhiv tekstova

U petak 31. kolovoza, u dvorani Otvorenog sveučilišta u Subotici održan je okrug-li stol na temu »Međunacionalna tolerancija u Subotici« na kojem su sudjelovali predstavnici svih relevantnih organizacija i institucija lokalne samouprave mjerodavnih za provođenje zakonskih akata i primjenu europskih standarda u na ovome području. 

U radu okruglog stola predviđeno je sudjelovanje i predstavnika Vijeća za međunacionalne odnose, lokalnog civilnog sektora, nacionalnih vijeća, ombudsmana, manjinskih i religijskih organizacija, te lokalnih i medija na manjinskim jezicima. Ova konferencija prva je u nizu šireg jednogodišnjeg projekta Agencije za lokalnu demokraciju, namijenjenog poticanju međunacionalnog dijaloga i tolerancije kroz unapređenje sudjelovanja građana u radu lokalne samouprave.

O TOLERANCIJI: »Sam koncept daljnjeg rada na ovom području odnosi se na edukativni aspekt uključivanja mjesnih zajednica u okviru novoizabranih tijela, čiji će se članovi u svom radu često sretati s konkretnom problematikom tolerancije. Tolerancija nije nešto s čime smo se rodili već nju moramo naučiti«, istaknula je koordinatorica projekta ispred Agencije za lokalnu demokraciju, Stanka Parać.  

Govoreći o toleranciji, pokrajinski tajnik za propise, upravu i nacionalne manjine Tamás Korhecz  je kazao kako je tolerancija vrsta ponašanja u društvu, dobrovoljno trpljenje, prihvaćanje i uvažavanje nečega što je različito od nas samih. Kada trpimo nešto iz straha, primjerice od više sile ili sankcije, to nije tolerancija. Tolerantnost je prihvaćanje bitnih različitosti od naših uobičajenih vrijednosti i vrsta ponašanja. Ona se u skali nalazi između dviju krajnosti, jer ako bismo dobrovoljno trpjeli terorizam, uništavanje naše imovine, to bi ne bi bila tolerancija već suicidalno ponašanje. Govoreći o oblicima međunacionalne tolerancije Korhecz je istaknuo kako se razlikuje pasivan oblik tolerancije koji podrazumijeva da nećemo ništa aktivno činiti da se različitost ne ostvaruje, ali nas se on niti ne tiče i ostat ćemo po strani. S druge strane, aktivna tolerancija podrazumijeva naše dobrovoljne aktivnosti u smjeru upoznavanja različitosti, kao i sudjelovanje u aktivnostima da ona opstane kao relativno trajna karakteristika sredine. Multikulturalnost na jednom prostoru odnosi se na postojanje, tj. prevladavanje jedne ili druge tolerancije. Na koncu je Korhecz, istaknuo kako je politika APV usmjerena na stvaranje aktivne tolerancije, što ima za cilj isticanje vrijednosti i prednosti Vojvodine. 

»Različitost se treba očuvati i razvijati, a ne samo ‘konzervirati’ sadašnje stanje. Pogodnost svladavanja više jezika i spoznaje o drugima nije samo intelektualna  prednost, već se može sagledati i kao ekonomska i životna vrijednost čovjeka. Nije dovoljno da država nešto napiše i definira u ustavu ili u zakonima, pa stane na stranu i kaže – neka to rješava civilni sektor, obitelj i pojedinci. Država treba politiku koja aktivno promovira i uvažava potrebe zajednica i njihovih akcija« zaključio je Korhecz.

PRIMJER SUBOTICE: Pred-sjednica Vojvođanskog centra za ljudska prava Aleksandra Vujić napravila je pregled Općine Subotica kroz prizmu Alternativnog izvještaja o ispunjavanju europskih standarda zaštite manjinskih prava pred Vijećem Europe, te je istak-nula institucije koje se bave ovom problematikom, kao i broj informativnih i afirmativnih tekstova koji unapređuju razinu međunacionalne tolerancije.« 

Predsjednik Općine Subotica Géza Kucsera istaknuo je dobru praksu uporabe hrvatskog, mađarskoj i srpskog jezika, a pri tome je osobito istaknuo obrazovanje, inkluzivni model, medije na manjinskim jezicima,  kulturu i izdavaštvo, dotaciju nevladinim organizacijama i fondacijama, rad gradskih knjižnica, povijesnih arhiva, gradskih muzeja, kazališta, vjerskih objekata, kao i sportskih klubova. U Subotici i pokraj brojnih primjera dobre prakse, postoje i problemi duboke starosti građana, promjene etničke strukture, nezaposlenosti, postojanje diskriminacije, agresije prema nacionalnim manjinama, nedostatka inozemnih investicija i slično. 

Govoreći o Zakonu o vijećima za međunacionalne odnose  predsjednik Skupštine Općine Subotica Saša Vučinić, je naglasio kako još uvijek postoji konfuzija lokalne samouprave glede uređenja načina rada toga vijeća, jer rad je toga vijeća ostavljen svakoj lokalnoj samoupravi na definiranje i provođenje. Naime, vijeće nema pravno uređenu odluku, što bi trebalo raditi, pa se tako u Subotici ono do sada dva puta sastalo radi reagiranja na konkretne situacije, a osim toga nije funkcioniralo. To vijeće za međunacionalne odnose svakako treba raditi na promidžbi i na uspostavljanju komunikacije s nacionalnim zajednicama, nevladinim sektorom i građanima, zaključio je. 

MODELI DOBRE PRAKSE: Sama diskusija bila je posvećena modelima dobre prakse, s posebnim osvrtom na razinu lokalnih zajednica, modela upravljanja procesima, načina medijskog priopćavanja o stanju na ovome polju, kao i medijacije u rješavanju konflikata. Kroz prizmu tradicionalno prepoznatljivih vrijednosti  višenacionalne sredine kakva je Subotica, pokušale su sagledati posljedice proteklih konflikata u regiji, kao i  efikasnost uspostavljenih mehanizama i institucija mjerodavnih za unapređenje međunacionalne tolerancije i poštovanja različitosti.  Zaključci i preporuke s ovoga okruglog stola umnogome će opredijeliti sadržaj projektnih aktivnosti ALD-a koje obuhvaćaju program obuke namijenjen organizacijama civilnog sektora i mjesnim zajednicama u Općini za primjenu europskih standarda zaštite ljudskih i manjinskih prava, demokratskog sudjelovanja građana u lokalnoj samoupravi, razmjene iskustava i dobre prakse u upravljanju multietničkim lokalnim zajednicama, što će se uspostaviti u suradnji sa Sveučilištem Wolverhampton u Velikoj Britaniji.

g