Arhiv tekstova

 

 

Bol u grudima je čest simptom kojim se prezentiraju mnogobrojna oboljenja. Smatra se kako se čak 50 posto onih pacijenata koji odlaze u ambulante opće prakse, žali na određeni vid bola u grudima. Ovaj bol ima različitu prirodu, lokalizaciju, intenzitet, trajanje, širenje. Najčešća asocijacija na bol u grudima je razvijanje akutnog srčanog udara, tj. infarkta miokarda. Bol kod infarkta traje duže od pola sata, jakog je intenziteta, širi se najčešće u vrat, stomak, lijevu ruku i praćen je mnogim drugim simptomima. 

U tekstu koji slijedi pokazat ćemo kako ima na desetine stanja kod kojih postoji bol u grudima, a nisu srčanog podrijetla, tj. ne nastaju zbog srčanog udara. Ukoliko se pacijenti bolje upoznaju i s ovim stanjima, smanjit će se napetost i strah zbog nastajućeg bola i svatko će racionalnije moći prići svojoj tegobi i možda i sam shvatiti uzrok nastanka bola. Bol u grudima, osim što može biti uzrokovan srčanim udarom, može biti i: srčanog-neishemijskog podrijetla, vaskularnog, plućnog, gastrointestinalnog (stomačnog), mišićno-koštanog podrijetla, a može biti izazvan i drugim uzrocima.

BOL U GRUDIMA SRČANOG-NEISHEMIJSKOG PODRIJET-LA: Ova bol nastaje najčešće kod razvoja zapaljenja srčane ovojnice – perikarditisa. Bol je lokalizirana iza grudne kosti ili u lijevoj polovici grudnog koša, širi se u vrat i pleća i veoma je oštar. Tipično za ovaj bol je da se pojačava u ležećem položaju, posebice pri kašlju ili gutanju, a ublažava se u sjedećem položaju. Vremenom bol postaje sve manji, ali opće stanje oboljelog je sve teže. Sličan bol se javlja i kod upale srčanog mišića te kod različitih suženja srčanih zalisaka. Svakako je neophodno, u slučaju pojave ovakvog bola, obratiti se za liječničku pomoć, kako bolest sama po sebi ne bi dovela do neželjenih komplikacija.

BOL U GRUDIMA VASKULARNOG POD-RIJETLA: Potječe od bolesti velikih krvnih žila smještenih u grudnom košu, prije svega najveće krvne žile organizma – aorte i manjih krvnih žila koje se nalaze na putu od pluća do srca i od srca do pluća. Najopasnija od svih ovih bolesti je cijepanje zida aorte, tzv. disekcija aorte, koja se u velikom postotku slučajeva završava smrtnim ishodom. Bol kod disekcije aorte najčešće nastaje kod onih s visokim krvnim tlakom (200/100mmHg i više) i to neposredno nakon težeg fizičkog naprezanja. Karakterizira se oštrim, cijepajućim, razdirućim bolom koji se načešće širi od sredine grudnog koša k leđima i nerijetko je povezan s vrtoglavicom i oduzetošću jednog ekstremiteta (noge ili ruke), ili jedne polovice tijela. Sličan se bol može razviti i kod začepljenja krvnih žila koje vode od srca do pluća kada nastaje tzv. plućna tromboembolija. Embolija pluća također može biti smrtonosna, bolest koja se najčešće javlja kod bolesnika s proširenim i upaljenim dubokim venama nogu ili nakon operacijskih zahvata u predjelu male zdjele (karlice). Ovaj je bol sličan kao kod infarkta srca, ali je praćen otežanim disanjem, ubrzanim lupanjem srca, čestim gubitkom svijesti, bljedilom kože i plavilom usana. Jedino pravovremena liječnička pomoć može dovesti do spašavanja života onih koji imaju masivnu emboliju.

 U idućem nastavku ćemo pokazati kako različita oboljenja pluća, probavnog trakta, kostiju i mišića, kao i neke druge bolesti, mogu izazvati sličan bol kao kod razvoja infarkta srca.  

g