Arhiv tekstova

Značenje i značaj svetih slika i molitvenika na narodnom jeziku Hrvata u Podunavlju bila je tema književne večeri koja je u organizaciji Književnog kluba »Miroljub« pri Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović« održana u četvrtak 9. kolovoza, u Hrvatskom kulturnom centru »Bunjevačko kolo«.

SVETE SLIKE: O značenju svetih slika u životu Crkve i obitelji govorio je predsjedavajući Instituta dr. Andrija Kopilović, posebno ukazavši na krizu štovanja svetih slika i prilika u životu moderne obitelji, što svjedoči i o svojevrsnoj krizi vjere koja se ogleda u nedostatku zajedničke obiteljske molitve. Uspoređujući današnjicu s prošlošću, dr. Kopilović je naznačio kako su svete slike u prošlosti našega naroda koji je svetište svoje »domaće crkve« doživljavao upravo u obiteljskom zajedništvu salaša, postale stvarno mjesto štovanja i svakodnevne zajedničke molitve pa je tako salaš postajao »crkva u malom«. »Slike su bile i odgojno sredstvo i poticajno i molitveno«, zaključio je dr. Kopilović.

MOLITVENE KNJIGE: Prof. Tomislav Žigmanov govorio je pak o molitvenim knjigama Hrvata u Podunavlju ukazavši na bogatstvo više od sto sedamdeset molitvenika koliko ih, počevši od doseljenja na ove prostore, danas baštinimo. Pri tom je posebno ukazao na prvoga pisca molitvenika Šimuna Mecića, a potom i na neke od pedeset autora iz kruga Katoličke Crkve: Emerika Pavića, Grgura Peštalića, Antuna Josipa Knezovića, Franju Bodolskoga, Ivana Antunovića, Lajču Budanovića., Gerarda Stantića, Vilka Dorotića, Blaška Rajića, Albu Vidakovića, Tadeja Vojnovića i Stjepana Beretića te na laike Miju Mandića, Ivu Prćića, Janju Prćić i Josipa Andrića. Ukazavši na pet najznačajnijih razdoblja naše povijesti te na obujam objavljivanja molitvenika u istima, prof. Žigmanov zaključio je kako su molitvenici dio integralne hrvatske povijesti.

Budući da se ove godine navršava 90. godišnjica rođenja skladatelja Milana Asića, voditeljica Katedralnoga zbora »Albe Vidaković« s. Mirjam Pandžić podsjetila je u kratkim crtama na Asićev životni put, a dr. Andrija Kopilović ukazao je o 100. obljetnici rođenja Seka Jovane Stantić na njezin život budući da je počevši od 1926. godine sve do svoje smrti 1993. godine aktivno sudjelovala u organiziranju Dužijance. Nazočni su također mogli pogledati i izložbu s prikazanim preslikama naslovnica značajnijih molitvenika s ovih prostora čija je izložba u tijeku u Modernoj galeriji »Likovni susret« te fotografije iz života i rada Jovane Stantić. Izložbu je priredila ravnateljica Hrvatske čitaonice, prof. Katarina Čeliković. Molitvu »K svetomu Roku« iz molitvenika Grgura Peštalića iz 1797. godine koji je ujedno najstariji u fundusu knjižnice »Ivan Kujundžić« govorio je Filip Čeliković, a gradska bandašica Nevena Mlinko pročitala je »Molitvu Bunjevaca«. Na kraju književne večeri nastupili su gosti iz Republike Češke.                   g