Arhiv tekstova

Žito je proteklih mjesec dana u fokusu javnosti, kako zbog ove godine malo slabijeg prinosa, tako i zbog naglog rasta njegove tržišne cijene. 

Kruh je osnovna namirnica u ishrani većine ljudi i tijekom vremena je dugo bila zaštićena kategorija od strane države. U Srbiji se i danas određuje cijena kruha u centralnim institucijama, ali samo za tzv. narodni kruh, koji je u proizvodnji isti kao i bijeli kruh – samo se koristi crno brašno koje je čak kvalitetnije i skuplje od bijelog, pekari obično dobivaju subvencije države. 

POSKUPLJENJE: »Od 15. kolovoza došlo je do poskupljenja cijene kruha, zbog skoka cijena pšenice i kukuruza, ali i energenta u posljednje dvije i pol godine, kada je posljednji put mijenjana cijena kruha. Preporuka Unije privatnih pekara je da cijena vekne kruha od 500 grama u maloprodaji od 15. kolovoza bude od 30 do 35 dinara u zavisnosti od regije«, izjavio je predsjednik Unije privatnih pekara Srbije Zoran Pralica. On je rekao da se i to može smatrati socijalnom cijenom a ne ekonomskom, jer bi ona bila realna samo bez poskup-ljenja brašna, s obzirom na sve druge troškove proizvodnje koji su povećani posljednjih godina, od kojih neki i do 300 posto. Pekari ukazuju na povećan izvoz pšenice, koji je doveo do poremećaja na unutarnjem tržištu, pa je južna Srbija ostala bez ugovorenog kontingenta od 400.000 tona. Unija je prije nekoliko dana tražila od Vlade prekid izvoza pšenice, jer je Srbiji godišnje potrebno 700.000 tona brašna za normalnu proizvodnju kruha, prema podatcima agencije Beta. 

U Uniji pekara kažu kako bi realna tržišna cijena kruha trebala već sada biti 40 ili 45 dinara, dok s druge strane državni dužnosnici tvrde, kako za takvo poskupljenje nema osnova. Unija se u pregovorima poziva na usuglašavanje realne tržišne cijene kruha s cijenama u regiji, u Crnoj Gori iznosi oko 50 dinara, a u Hrvatskoj 60 dinara. Pralica kaže kako su se svi u regiji izborili za tržišnu cijenu kruha, dok je samo u Srbiji ostao socijalna kategorija.

ZAŠTITA POTROŠAČA: Prema mišljenju nekih ekonomista cijene namirnica polako sjedaju na klackalicu. Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, uslijed valova poskupljenja, postavlja pitanje – hoće li će se ove godine inflacija održati na 6,5 posto? 

»Inflacija je opasna droga i, ako se taj cilj premašuje i za jedan posto, automatski će ljudi imati jedan posto manji porast realnih zarada, a to se odnosi i na umirovljenike i sve one koji su na najnižoj ljestvici primanja«, rekao je guverner Narodne banke Srbije za RTS. Načelnik Odjela za cijene i zaštitu potrošača u Ministarstvu trgovine Mladen Radović pojasnio je, kako će država intervenirati pozajmicama brašna i pšenice direktno pekarima i mlinarima, a to bi trebalo rezultirati smanjenjem korekcija cijena. Nacionalna organizacija potrošača Srbije (NOPS) protivi se poskupljenju kruha za osam dinara, jer će se time izazvati pad standarda stanovništva. 

»Podsjećamo kako nitko od pekara nije snižavao cijenu kruha kada su cijene pšenice i drugih sirovina bile niže od sadašnjih, tako da najava poskupljenja maloprodajne cijene kruha zbog usuglašavanja s rastom cijena sirovina apsolutno nije opravdana«, dodaje se u priopćenju NOPS-a. U cilju zaštite standarda stanovništva javnosti su se obratila i nadležna ministarstva, a ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Slobodan Milosavljević izjavio je kako Vlada Srbije mora smanjiti pritiske za povećanje cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, istakavši kako su u tom pogledu »određeni koraci već poduzeti«. On je istaknuo kako je suša dramatično smanjila ovogodišnje prinose kukuruza, soje i drugih poljoprivrednih kultura, pa sad »općenito imamo veliki pritisak na rast cijena hrane«.

PROIZVODNJA: U Subotici cijena kruha nije mijenjana, također, dvije godine, ali ponuda kod pojedinih privatnika je različita, kao i cijene po kojima nude svoje proizvode. Najveći prehrambeni kombinat u sjevernoj Bačkoj »Fidelinka« nudi svojim kupcima najveći izbor kruha, dok privatna pekarnica »Daraboš« ima najniže cijene kruha u gradu. 

»Nova cijena kruha je formirana za 500 grama, za razliku od prijašnjih 600 grama i ona će sad iznositi 32 dinara, a kao takva propisana je od strane države. Ostali ‘narodni kruh’ kod privatnika koštat će 25 dinara, a može i pojeftiniti ako se od države dobije subvencionirano brašno, kao što je bila praksa u posljednjih par godina. Glede brojnih vrsta kruha, čije se cijene slobodno formiraju na tržištu, cijena nije utvrđena od strane države već dogovorom privatnih pekara, gdje načelno kruh košta na svakih 100 grama 10 dinara. Hoće li se te cijene svi pekari pridržavati, to je već upitno. Građani trebaju biti upoznati s tim da nije poskupio kruh već je poskupilo žito, jer ono je danas na tržištu 16 dinara, a bilo je 9,5 dinara (prošlogodišnja cijena pšenice). Ova nova cijena će u studenom biti mala, jer će cijena pšenice rasti, a cijena kruha će ostati ista. Sve je kompletno poskupilo, ali rast cijene žita je ogroman i danas je na tržištu pšenica 22 dinara, a bit će još više. Ne očekujemo povećanje cijene tijekom sljedećih mjeseci, a ovo povećanje za nas proizvođače je bilo malo, jer će cijene svih sirovina i energije biti veće«, istaknuo je Zlatko Daraboš. 

POTROŠAČI: Poput različitih cijena kruha, različita su i mišljenja potrošača: »Kruh nije skup, jer ga još uvijek dosta ima u smeću i po kontejnerima. Od kruha koji stoje 35 dinara, čovjek se može najesti i to je pristupačna cijena koju svatko može platiti, dok cigarete, alkohol i slični proizvodi trebaju biti skupi i mogli bi, što se mene tiče, još poskupiti. Obitelj nam broji pet članova i na dan trošimo od 1,5 do 2 kilograma i kruh nikad ne bacamo, već ga na razne načine potrošimo«, rekla je Dominika Šoš.

»Skup je kruh u usporedbi s našim primanjima u mirovini, ne znam prema čijim su zaradama ovo kalkulirali, ali uskoro nećemo imati pokriće ni za osnovne namirnice. Kupujemo jedan ‘vodeničarski’ svaki dan za naše potrebe i radi naše unučadi«, kaže Magda Šimoković.

Pretpostavlja se kako će poskup-ljenje kruha privatnih pekara dovesti  do borbe za tržište, a vremenom će doći do pada cijena. Na tržištu kruha vlada velika konkurencija i prije će doći do ‘ispipavanja pulsa’ među pekarima, nego do kupnje »rudarskog kruha sa sedam kora«.                        g