Arhiv tekstova

Na 2. izvanrednoj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća jednoglasno je usvojena deklaracija kojom se traži povlačenje odluke Pokrajinskog tajništva za obrazovanje i kulturu Izvršnog vijeća AP Vojvodine o uvođenju predmeta bunjevački govor s elementima nacionalne kulture u osnovne škole. 

U deklaraciji se konstatira da je takva odluka vojvođanskog tajništva politička i da nema uporišta u zakonskoj regulativi i međunarodnim dokumentima i zbog toga ta odluka mora biti razmatrana na hitnoj sjednici Međudržavnog povjerenstva za kontrolu provedbe Sporazuma o međusobnoj  zaštiti  nacionalnih manjina između Republike Srbije i Republike Hrvatske.

Na početku sjednice, kojom je predsjedavao predsjednik HNV-a Branko Horvat, pročitano je pismo iz ureda predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića u kojemu se ističe da će predsjednik osobito raditi na tome da Hrvati koji žive u Republici Srbiji uživaju punu zaštitu kakvu manjine trebaju uživati i da će se zalagati za očuvanje njihove kulture i identiteta.

POZITIVNI PROPISI U SVEZI TERMINA JEZIK I DIJALEKT: Član izvršnog odbora HNV-a Jašo Šimić, koordinator radnog tijela Vijeća koje je usuglasilo prijedloge zaključaka Izvršnog odbora HNV-a i prijedloge iznesenih zaključaka vijećnika Bele Tonkovića i Laze Vojnić Hajduka, kao i prijedloge zaključaka dužnosnika koji se godinama bavi problematikom obrazovanja Duje Runje, koji su iznijeti na 1. izvanrednoj sjednici Vijeća glede sporne odluke vojvođanskog tajništva, predstavio je usuglašen tekst prijedloga zaključaka HNV-a kojim se od Pokrajinskog tajništva za obrazovanje i kulturu traži da donijeti Pravilnik o nastavnom programu: »Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture« za prvi, drugi, treći i četvrti razred osnovne škole stavi van snage. 

U obrazloženju ovog zahtjeva navodi se među ostalim da je donijeti Pravilnik rezultat ranije donesenog Pravilnika o nastavnom programu: »Bunjevački jezik s elementima nacionalne kulture« od strane Pokrajinskog tajništva za obrazovanje i kulturu od 31. siječnja 2005. godine, a ta odluka je od strane hrvatske zajednice i DSHV-a dočekana s ogorčenjem i zaprepaštenjem, jer se jedan dijalekt kojim govore Hrvati predstavlja kao književni jezik. U daljnjem tekstu obraz-loženja se navodi da je sada samo promijenjen naziv nastavnog programa u »Bunjevački govor«, umjesto »Bunjevački jezik«, te da je i Pravilnik promijenjenog naziva primjer nestručnosti i neznanja, ali i kršenja pravnih propisa. Ova tvrdnja se u obrazloženju potkrepljuje navođenjem članaka iz Ustava Srbije, Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, te iz Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima i iz Sporazuma između Srbije i Crne Gore i Hrvatske o zaštiti prava srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori.

POKUŠAJ IZDVAJANJA DIJALEKTA BAČKIH HRVATA IZ HRVATSKOG JEZIKA: Vijećnik Andrija Kopilović rekao je kako je na sjednici Nacionalnog prosvjetnog savjeta održanoj u Subotici istaknuo da prema Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na obrazovanje na svom jeziku, a ne spominje se govor ili dijalekt, dok se u Europskoj povelji o regionalnim i manjinskim jezicima po definiciji regionalnih i manjinskih jezika u njih izričito kaže da nisu uključeni dijalekti.

»Sljedeća sjednica Nacionalnog prosvjetnog savjeta održat će se u Novom Sadu, a moj je prijedlog uvođenje fakultativnog predmeta: Kultura Bunjevaca s elementima govornog jezika. Spreman sam surađivati da se izradi novi plan i program daleko bogatijeg sadržaja i većih mogućnosti koji će sačuvati bunjevačku kulturu i identitet pripadnosti«.

Vijećnik Petar Kuntić podržao je usuglašen tekst prijedloga zaključaka i istaknuo da je Demokratski savez Hrvata u Vojvodini već ranije ocijenio da je zahtjev Bunjevačkog nacionalnog vijeća u Srbiji za uvođenjem tkz. bunjevačkog jezika, odnosno govora, u osnovne škole pokušaj da se dijalekt bačkih Hrvata izdvoji iz hrvatskog jezika.

Na koncu 2. izvanredne sjednice HNV-a, vijećnik Lazo Vojnić Hajduk je predložio da se otvori dijalog s predstavnicima zajednice Bunjevaca koji negiraju svoju hrvatsku pripadnost i da usuglašen tekst prijedloga zaključaka sadrži i odluku da najviši predstavnici hrvatske manjinske zajednice moraju otvoriti dijalog s najvišim predstavnicima Bunjevačkog nacionalnog vijeća i u demokratskim pregovorima tražiti rješenje statusa autohtonih Hrvata u Vojvodini. 

Zbog oprečnih mišljenja o ovome prijedlogu, donijeta je odluka da će se o tome voditi rasprava na sljedećoj sjednici HNV-a, a usuglašeni tekst prijedloga zaključaka HNV-a o odluci Pokrajinskog tajništva o uvođenju predmeta bunjevački govor s elementima nacionalne kulture vijećnici su jednoglasno usvojili.