Arhiv tekstova

Za nama je središnja proslava »Dužijance«, događaja u kojemu se vjera i narodna kultura prepliću i svečano iskazuju. Upravo na dan središnje proslave »Dužijance« održan je obred ugrađivanja blagoslovljenog temeljnog kamena u novu zgradu Bogoslovije »Augustinianum«, za čiju je gradnju gostujući kardinal McCarrick kazao kako je povijesni trenutak za cijelu Subotičku biskupiju, ali i Katoličku crkvu u cijeloj Srbiji te opću Crkvu. Sredinom tjedna blagdan Velike Gospe proslavljen je u svim župama i  marijanskim svetištima, svečanim misnim slavljima i tradicionalnim proštenjima. Ovoga vikenda, u nedjelju, u Dvorani sportova održat će se drugi po redu Festival hrvatskih duhovnih pjesama »Hosanafest«, u kojem će sudjelovati dvadeset izvođača iz naše zemlje, Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Sljedećeg, pak, vikenda očekuje nas proštenje na Bunariću u svetištu Majke Božje gdje se tradicionalno okupljaju brojni vjernici s ovih i ne samo ovih prostora. Doista je vrijeme prebogato duhovnim sadržajima, a veliki broj vjernika svjedoči o potrebi čovjeka za duhovnom okrepom i slobodnijim iskazivanjem vjerskih uvjerenja i osjećanja.

S druge strane, mnogo je kroničnih problema u našem društvu na političkom polju, za koje, čini se, nema još uvijek adekvatnoga rješenja, premda predstavljaju uvjet konačnog razilaženja s prethodnim socijalističkim sustavom i režimom koji ga je naslijedio. Pitanje restitucije, odnosno vraćanja oduzete imovine na dnevnom je redu već odavno, neki su zakoni doneseni i određeni pomaci učinjeni, pa brojni građani ali i vjerske zajednice i institucije očekuju ponovno stupanje u posjed imovine koja im je prije više od pola stoljeća nepravedno oduzeta. No, kada treba doći do provođenja zakona i odluka, onda uvijek ima neko »ali«, pa su interesi onih koji koriste tuđu imovinu iznad interesa onih kojima je ta imovina nepravedno oduzeta i korištena decenijima bez ikakve naknade. Jasno je svima da bez sigurnosti vlasništva i slobode raspolaganja vlastitom imovinom nema napretka, o tome više nego jasno govori i sudbina socijalističkog gospodarstva s dominantnim tzv. društvenim vlasništvom. Društvenoga vlasništva danas više nema, barem prema zakonu bi tako trebalo biti, i svaka bi imovina trebala imati svoga jasnog titulara te doći u ruke pravih vlasnika. Pa ipak, i danas je, čini se, moguće zastupati neke »društvene« interese i time odlagati proces, barem djelomičnog, ispravljanja davno učinjene nepravde.