Arhiv tekstova

Ulaskom u mjesec kolovoz, ovogodišnja je turistička sezona u Hrvatskoj stigla do svog vrhunca i već se, nakon zbrajanja rezultata iz predsezone, te lipnja i srpnja, naziru njeni očevidniji pokazatelji. O problematici »najjačeg hrvatskog nacionalnog proizvoda«, ekskluzivno za »Hrvatsku riječ« razgovarali smo s prvim čovjekom Hrvatske turističke zajednice Nikom Bulićem.

4Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate ovogodišnje turističke sezone?

Mi smo vrlo zadovoljni, zato što raspolažemo podacima za prvih šest mjeseci ove godine, što je već uspoređeno u odnosu na prošlu godinu. Financijski gledano rezultat je bolji za 8-10 posto, a već naznake za mjesec srpanj, koji je bio jako dobar, govore o još jednom povećanju ukupnog rezultata. A prema svim realnim očekivanjima vjerujemo da će i kolovoz, te rujan biti iznad prošlosezonskih. Također očekujemo da će sve službene procjene, do 2-3 posto fizički i do 5 posto financijski, iznad prošle godine, biti premašene. I zato možemo izraziti zadovoljstvo tijekom dosadašnje sezone. 

4Za odlične rezultate u tekućoj sezoni i sve više turista koji dolaze iz zemalja koje odavno nisu posjećivale hrvatski dio Jadrana, jamačno velikog udjela ima i dobra, atraktivna i dugoročna marketinška kampanja.

Odavno smo shvatili da se  naše okruženje mijenja i da nema više istočne i zapadne Europe, jer nas je Europska unija praktički zaokružila sa svih strana, i zbog toga smo išli na širu promidžbu, prije svega na SAD, Kanadu i Daleki istok. Reklame i propagandni medijski materijal pojavljuju se na globalnim televizijskim postajama, te na nacionalnim tržištima, i sama činjenica da smo široko rasporedili interes, preuzimajući određeni distributivni rizik, pokazala se pozitivnom. Tzv. klasična zapadna Europa daje standardno tržište gostiju koji oduvijek dolaze, dok sva nova tržišta daju više i to čini sveukupno povećanje u ukupnom broju turista koji svoj godišnji odmor provode u Hrvatskoj.

4Što je ono novo čime se hrvatski turizam i njegova aktualna ponuda mogu nametnuti potencijalnim budućim gostima?

Prije svega mi smo sačuvali vlastiti identitet. Kao relativno mala zemlja s oko 4,5 milijuna stanovnika shvatili smo da ne možemo razvijati masovni turizam, da je kvaliteta i ravnoteža cijene i kvalitete ono što želimo, ali i ta raznovrsnost koju imamo u ponudi našem potencijalnom gostu. Mi ne želimo samo elitni i visoko kvalitetni turizam, želimo jednu dobru strukturu svih mogućnosti. Što će reći, i tri zvjezdice i »dobra konfekcija« su dobro došle u hrvatskom turizmu i toga imamo, ali isto tako i četiri, te konačno pet zvjezdica, kao najluksuzniju ponudu, također možemo ponuditi svima koji se odluče doći na odmor u Hrvatsku. Unutar toga, od Istre do Dubrovnika, dakle duž cijele obale gdje se događa gotovo 95 posto cijelog turističkog prometa u Hrvatskoj, upravo ta raznovrsnost je nova kvaliteta. Primjerice sve veća ponuda wellness programa u hotelima, događaji koji omogućuju doživljaje turistima koji ljetuju kod nas napravili su zanimljivim, bogatijim turistički život. Nismo više samo zemlja sunca i mora, iako je to dominantni motiv dolaska većine turista, i na taj način smo postali interesantni znatno većem broju gostiju. Ono što je, u velikoj mjeri, pozitivno promaknulo Hrvatsku u odnosu na druge turističke destinacije je njena prometna infrastruktura, koja je našu zemlju u potpunosti otvorila prema glavnim dolaznim smjerovima. Jer vi sada imate, ulazeći iz Mađarske i Slovenije, napose iz Srbije,  auto ceste koje vas sigurno vode do vaših željenih odredišta na jadranskoj obali i to je, jamačno, ono što je nova dimenzija u odnosu na razdoblje od prije desetak godina. Budući da znamo kako u Hrvatsku dolazi oko 90 posto »automobilista«, onda je to svakako nova dimenzija ponude hrvatskog turizma.

4Nakon prvih rezultata i analiza zasigurno postoje i realni pokazatelji o određenim strukturama gostiju koji dolaze na odmor u Hrvatsku. Postoje li tzv. tipizirani gosti koji spadaju u određene »tematske skupine«, poput sportaša, na primjer, i što su neke konkretne smjernice?

Naravno, imamo klasične goste koji dolaze isključivo radi odmora, ali je indikativan pokazatelj da se skraćuje vrijeme trajanja godišnjeg odmora. Više je dolazaka, ali su manji vremenski intervali boravka. Opet, pokazuje se kako nema više striktno one tzv. strukture 50+ (turisti iznad navedenih godina op. a.) parovi, već su to cijele obitelji s djecom, ponajviše mlađi dinamizirani turisti koji dolaze na aktivni odmor. Tu je, normalno, sport kao neraskidivi dio afirmativne turističke ponude u vidu primjerice nautike i jedrenja. Ali tu su i ovi novi sportovi koji su do jučer bili izraz neobičnosti, a sada postaju novi način života. Ekstremni sportovi poput strmog penjanja ili ronjenja, samo mogu pozitivno djelovati na cjelokupnu ponudu hrvatskog turizma, a njihov adrenalin pridonosi i većem interesiranju stranih gostiju za dolazak u Hrvatsku. Upravo zbog toga se i produbljuje mogućnost ne samo dolaska u priobalni dio, što je još uvijek primarni interes najvećeg postotka gostiju, nego i za zaleđe, jer tako Hrvatska postaje u širem svom dijelu interesantna. Primjer Istre je najbolji pokazatelj, jer se sve više širi interes gostiju za njezin zeleni dio, a ne isključivo za morski i priobalni. Sve je više interesa i za dalmatinsko zaleđe. Upravo zbog poboljšanih prometnica putem kojih se jednostavnije stiže do željenih odredišta. U bliskoj budućnosti naša je želja da se taj »plimni val« prenese i u Slavoniju, Hrvatsko zagorje, Međimurje i da Hrvatska sebe na jedan novi način počne doživljavati kao turističku zemlju i izvan jadranskog prostora.

4U kojoj se mjeri uspijeva produljiti turistička sezona i njezino aktivnije trajanje izvan tri udarna ljetna mjeseca?

Mislim da smo u tome uspjeli, jer nam sezona započinje najkasnije u vrijeme uskršnjih praznika i traje sve do treće dekade desetoga mjeseca, međutim, kada se uzima struktura smještajnih kapaciteta u kojima je još uvijek 50 posto u privatnom smještaju, gdje je u više od 25 posto slučajeva kamping, dok je u hotelima i apartmanskom dijelu nešto oko 20 posto i kada se sve to u konačnici »uprosječuje«, ispada kako je sve to u ovoj ljetnoj špici, odnosno u ova tri mjeseca. Ali s druge strane, hoteli s više zvjezdica počinju raditi već od travnja  i rade sve do početka jedanaestog mjeseca...

4Što biste, na koncu, poručili gostima iz Vojvodine i Srbije glede njihovog potencijalnog dolaska u Hrvatsku na godišnji odmor?

Mogu reći kako smo mi stare rane ostavili iza sebe i zaliječili ih. Svi turisti iz Vojvodine i cijele Srbije su dobrodošli, naravno ukoliko su svjesni da dolaze u zemlju otvorenoga srca i dolaze dobronamjerno kao turisti. Istina, postoje dijelovi u kojima te rane još nisu posve zacijelile i oni su malo osjetljiviji, ali s druge strane, primjerice u Istri, možete vidjeti brojne automobile koji na registarskim pločicama nose srbijanske oznake i to je potpuna normalnost. Nama je Srbija susjedna zemlja na istoku i mi želimo njegovati dobrosusjedske odnose i turisti koji dođu neka uživaju u ljepotama Hrvatske.

g