Arhiv tekstova

U liječničkoj praksi veoma se često sreću slučajevi kada se pacijenti obraćaju za pomoć zbog bola u grudima. Najviše ovakvih pacijenata boji se da ne dobije akutni infarkt srca, te ta bojazan još više pogoršava njihovo opće psiho-fizičko stanje. Na svu sreću bol u grudima kod većina ovakvih pacijenata nije srčanog porijekla. 

S druge strane postoji također određeni broj pacijenata koji zanemaruju svoj bol u grudima te se kasno javljaju liječniku, kada je liječnik samo u mogućnosti dijagnosticirati stari infarkt srca. Efikasna pomoć za ovakve pacijente praktički i ne postoji, ili su dijagnoza i terapija toliko zakašnjeli da ne pokazuju željene rezultate. Ovdje se najčešće radi o pedesetogodišnjim muškarcima koji smatraju kako je bol koji oni osjećaju »normalna«, da potječe od kičme i da će brzo proći. Tek kada infarkt donese sa sobom neke druge komplikacije, oni se javljaju za pomoć. Upravo zbog navedenih situacija u sljedeća dva broja pozabavit ćemo se najprije bolovima u grudima koji ukazuju na postojanje angine pectoris, zatim nastankom infarkta srca, a potom i velikom paletom bolova u grudima čiji uzrok nije srčanog porijekla. Na ovaj način želimo postići najprije da se oni pacijenti, koji osjećaju pravi srčani bol, jave lijčeniku na vrijeme, te da se tako u najkraćem vremenskom roku primijeni najbolja terapija za akutni srčani udar i da komplikacije udara budu što je moguće manje.

ANGINOZNI BOL: Angina pectoris je oblik ishemijske bolesti srca kod koje postoji određeni stupanj suženja krvnih žila srca, koja u svom kasnijem tijeku može, ali i uz adekvatnu terapiju i ne mora, dovesti do potpunog začepljenja krvnih žila srca i razvoja srčanog udara. Za anginu pektoris je tipično postojanje anginoznog bola koji ima tipičnu lokalizaciju, karakter, širenje, intenzitet i prateće simptome. Tipična lokalizacija anginoznog bola je iza srednjeg dijela grudne kosti. Bol u jednoj točki iza grudne kosti nije anginozna bol! Karakter  bola: najčešće se ispoljava u vidu stezanja, pritiska, paljenja, žarenja, kao osećaj težine ili nejasnih tegoba u grudima. Širenje anginoznog bola je također tipično: bol širi prema vilici i vratu, u ramena, nadlaktice, podlaktice, prema leđima i stomaku. Intenzitet bola može biti različit, obično se postupno pojačava, a traje 1-10 minuta, rijetko duže. Stalni prateći simptomi anginoznog bola su malaksalost, hladno preznojavanje i strah koji je izražen osobito kod onih koji ovaj bol doživljavaju prvi put. Bol se najčešće javlja tijekom ili poslije napora, fizičkog ili psihičkog: prilikom penjanja uz stube, trčanja, nošenja tereta, kao i pri ugodnim i neugodnim uzbuđenjima. Osim navedenih tipičnih odlika anginoznog bola koji karakterizira postojanje angine pectoris postoje i atipični simptomi ove bolesti. Svakako se savjetuje da se, ukoliko imate neke od navedenih tegoba, blagovremeno javite liječniku i da se uzrok bola izdiferencira te se primijeni odgovarajuća terapija.

SRČANI UDAR: Razvoj akutnog infarkta miokarda, tj. srčanog udara karakterizira također postojanje anginoznog bola koji u ovom slučaju opet ima neke svoje tipične karakteristike. Ovaj bol je izuzetno jak i traje nekoliko sati: po lokalizaciji i karakteru je sličan bolu kod angine pectoris, ali je mnogo jači i duže traje. U skali od 1-10 mnogi ga ocjenjuju s 10. Traje duže od pola sata, nekada i nekoliko sati. Također se javlja iza grudne kosti i širi se u ramena, ruke, stomak, vrat i glavu ili samo u jedan od ovih pravaca. Veoma su izraženi i prateći simptomi u vidu znojenja, izrazite malaksalosti, muke, povraćanja, omaglice, gušenja i uznemirenosti. Kod polovice pacijenata bol počinje tijekom fizičkog ili emocionalnog stresa, a poznato je da se najčešće javlja u jutarnjim satima, između 6 i 12 sati. Naravno, kao i u angini pectoris nekada postoji i atipična slika infarkta srca koja se osobito često javlja kod pacijenata oboljelih od šećerne bolesti.

U idućem broju ćemo pokazati kako više od desetine bolesti može izazvati bolove u grudima slične onima pri infarktu srca, i na taj način smanjiti strah onih koji svaki bol u grudima doživljavaju kao potencijalnu opasnost od razvoja infarkta miokarda.                   

  g