Arhiv tekstova

Na izvanrednoj sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća održanoj 1. kolovoza u Subotici na dnevnom je redu bila samo jedna točka: razmatranje odluke Pokrajinskog tajništva za obrazovanje i kulturu Izvršnog vijeća AP Vojvodine o uvođenju predmeta bunjevački govor s elementima nacionalne kulture u osnovne škole. Sjednicom je predsjedavao predsjednik HNV-a Branko Horvat. 

Dujo Runje, dužnosnik koji se godinama bavi problematikom obrazovanja, podnio je uvodno izvješće o genezi ovog slučaja, iznoseći kako je u Službenom listu AP Vojvodine 4. lipnja ove godine objavljen Pravilnik o nastavnom programu: bunjevački govor s elementima nacionalne kulture za prvi, drugi, treći i četvrti razred osnovne škole.

ODLUKA BEZ UPORIŠTA U ZAKONSKOJ REGULATIVI: »Točnije, pokrajinski tajnik za obrazovanje i kulturu dr. Zoltan Jeges je donio Pravilnik još 23. travnja 2007. godine, a objavljivanje Pravilnika je tehničke naravi. Tako je, vjerojatno, donesena još jedna u nizu političkih odluka koje nemaju uporište u zakonskoj regulativi. Tom se odlukom jedan dijalekt kojim govore Hrvati predstavlja kao književni jezik«, rekao je među ostalim Dujo Runje.

Vijećnicima je predočen i prilog mons. dr. Andrije Kopilovića koji je iznio na sjednici 14. sjednici Nacionalnog prosvjetnog savjeta u Subotici. U prilogu je mons. dr. Kopilović istaknuo kako je uvođenje predmeta bunjevački jezik s elementima nacionalne kulture u suprotnosti sa svim propisima i međunarodnim aktima koje je prihvatila Republika Srbija.

»Kako govornom jeziku, koji je izumro, stvarati pravopis, gramatiku i rječnik? Gledao sam plan i program. Ako se uvede i kao govorni jezik, ono što je u planu i programu metodološki je izučavanje jezika sa svim vježbama, interakcijama i de facto je ponavljanje jednog sata srpskog jezika ili hrvatskog«, iznio je u svome prilogu na sjednici NPS-a mons. dr. Kopilović, zaključujući kako je stoga slobodan predložiti uvođenje fakultativnog predmeta: kultura Bunjevaca s elementima govornog jezika, jer se time dobiva jedan vrlo lijep izborni predmet velike širine i raznovrsnosti.

POLITIKANTSKI RAZLOZI: Nakon pročitanog priloga mons. dr. Kopilovića, otvorena je rasprava. Vijećnik Marinko Jadrijević je rekao da takvu inicijativu mons. dr. Kopilovića treba odbaciti, jer u škole kao nastavni predmet ne treba uvoditi dijalekt, dok je vijećnik Petar Kuntić naveo da je Parlament Republike Mađarske odbacio pokušaj stvaranja Bunjevačkog nacionalnog vijeća s odgovorom da su Bunjevci pripadnici hrvatskog naroda, a naglasio je kako je odluka Pokrajinskog tajništva za obrazovanje i kulturu politička, i da je to kontra-udarac Saveza vojvođanskih Mađara prema Hrvatima, zbog stupanja Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini u koaliciju s Demokratskom strankom. Petar Kuntić je, kao vijećnik i predsjednik DSHV-a, iznio stav stranke o najoštrijem protivljenju glede uvođenja predmeta bunjevački govor s elementima nacionalne kulture, navodeći i kako se »uvođenje tog nastavnog predmeta ne temelji na pravilima struke, već su se njegovi tvorci rukovodili politikantskim razlozima«.

Vijećnik Bela Ivković je iznio primjedbu da je sjednica nedovoljno pripremljena, jer vijećnici nisu dobili potreban materijal za vođenje rasprave, a vijećnik Bela Tonković je naglasio kako je bilo i prethodnih pokušaja razaranja hrvatske manjinske zajednice, ocjenjujući ovak-vu odluku Pokrajinskog tajništva antihrvatskom i političkom, i da se zbog toga stvar treba predati sudu i ujedno predočiti međunarodnim institucijama. 

POKUŠAJ DENACIONALIZACIJE HR-VATA U VOJVODINI: Vijećnik Lazo Vojnić Hajduk je iznio svoje viđenje prijedloga zaključaka ove sjednice, navodeći kako je rastakanje hrvatske zajednice na djelu odlukama državnih tijela još od formiranja Bunjevačkog nacionalnog vijeća.

»Glavni razlozi ovakvog stanja u hrvatskoj zajednici su u lošem Zakonu o nacionalnim manjinama. Trebali bismo zadužiti narodnog zastupnika u Skupštini Republike Srbije Petra Kuntića, narodnog zastupnika u Skupštini AP Vojvodine Duju Runje i zamjenicu pokrajinskog tajnika za propise, upravu i nacionalne manjine Antoniju Čota, da se uključe u političku aktivnost u svezi donošenja novog Zakona o nacionalnim manjinama i da se izbore uz pomoć koalicijskih partnera za takav zakonski tekst, koji će biti sukladan europskim standardima«.

Vijećnicima je predočen i prijedlog Izvršnog odbora HNV-a za zaključke ove sjednice, kojim se najoštrije osuđuju najnovije aktivnosti vlasti u Republici Srbiji na denacionalizaciji hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini, uvođenjem nastavnog predmeta bunjevački govor s elementima nacionalne kulture.

»Posebno želimo istaknuti da se pripadnost Bunjevaca cjelini Hrvatskoga naroda danas osporava jedino u Srbiji, u kojoj su bivše vlasti, čijim se protagonistima sudi u Haagu za najteže oblike kršenja ljudskih prava, ovu praksu pokrenule početkom 1990-ih godina, tako što su politički, materijalno i kulturno podupirale diobu među domicilnim stanovništvom hrvatskoga podrijetla, otvoreno podupirući onu skupinu koja je iz straha, neznanja, materijalnog ili političkog probitka negirala pripadnost hrvatskome narodu«, navodi se među ostalim, u prijedlozima zaključaka Izvršnog odbora HNV-a.

Na koncu sjednice donesena je odluka da se formira radno tijelo Vijeća koje će usuglasiti prijedloge iznesenih zaključaka.