Arhiv tekstova

Hrvatska stvarnost je, između ostalog, i porazna činjenica da domaći poljoprivrednici iz raznoraznih razloga ne proizvode dovoljno hrane za potrebe vlastitog stanovništva, zbog čega će ovogodišnji hrvatski uvoz prehrambenih proizvoda premašiti iznos od 1,4 milijarde kuna. Tim će se iznosom, primjerice, uvesti oko 30 tisuća tona jabuka, 12 tisuća tona grožđa, preko 3 tisuće tona paprika, 10 tisuća tona rajčica, 900 tona jagoda... 

Ove  brojke jasno ilustriraju svu težinu ovog problema koji već godinama pokušavaju riješiti relevantne državne institucije, kako bi se uz što manji uvoz zadovoljile potrebe hrvatskih građana. Tako se, u želji za smanjivanjem već spomenutih 900 tona očekivanog ovogodišnjeg uvoza i postizanja krajnjeg cilja zadovoljavanja vlastitih potreba za jagodama, u Hrvatskoj posljednjih godina sve više poljoprivrednih proizvođača odlučuje na uzgoj ove kulture. 

SUVREMENI UZGOJ: Nedvoj-bene prednosti Hrvatske u uzgoju jagoda, kao što su jeftina radna snaga nužna za tu agroindustriju, povoljna klima i relativno čisto tlo i voda, blizina europskog tržišta i mogućnost višemjesečnog produljenja proizvodne sezone, stvaraju nužne pretpostavke da s današnjih skromnih tisuću hektara pod jagodama Hrvatska dostigne europski prosjek i postane značajni čimbenik na tom sve većem i zahtjevnijem tržištu.

Na hrvatskom tržištu su svake godine u ponudi sve više domaće jagode i sve je više zbivanja što promiču izravnu prodaju, pojedine načine uzgoja, predstavljanja novih sorti i novih tehnologija proizvodnje.

Glavni akter u prezentiranju jedne od takvih tehnoloških inovacija, u kojoj se ti prvi voćni okusi proljeća uzgajaju na najsuvremeniji način, naš je Slankamenac Hrvoje Diković, sada stanovnik Čičke Lazine, 5 km sjeveroistočno od Velike Gorice. 

»Po dolasku u Hrvatsku, krajem 1992. godine, moja se obitelj počela baviti voćarstvom, kao u svom rodnom Slankamenu«, priča nam četrdestdvogodišnji Hrvoje i dodaje kako je prvo kupio seosko imanje u Čičkoj Lazini i počeo saditi jabuke, vremenom se šireći do današnje plantaže od deset hektara površine. Shvativši da mu je za ovu uzgojenu količinu jabuka potreban adekvatan skladišni prostor, sagradio je i skladište veličine 30x12 metara, kapaciteta 40 vagona jabuka.

»Nakon toga smo počeli i uzgoj jagoda. Krenuli smo s površinom od jednog hektara, na kojoj smo, na plastičnoj foliji, počeli proizvodnju prve količine jagoda. Stekavši dragocjeno iskustvo prihvatili smo ponudu Ministarstva poljoprivrede Vlade Republike Hrvatske, Grada Velike Gorice, Zagrebačke županije i Katedre za ekonomiku i agrarnu politiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu da na sljedećem hektaru krenemo s eksperimentalnom fazom jednorednih sadnica jagoda«, nastavila je priču supruga Verica, podrijetlom iz Srijemskih Karlovaca, nakon što nam je skuhala kavu, poslužila nas pićem i, naravno, jagodama.

PLANTAŽA DIKOVIĆA: Trenu-tačno obitelj Diković posjeduje plantažu od 10 hektara jabuka i 3 hektara (oko 80 tisuća sadnica) jagoda. Osim sina Stjepana, studenta agronomije u Zagrebu i mlađeg sina Antuna, učenika srednje fito-farmaceutske škole, na imanju obitelji Diković svakodnevno rade tri, a u sezoni taj se broj poveća i na 30 djelatnika.

Za vrijeme šetnje s obitelji Diković plantažama jagoda i jabuka, Hrvoje posebno naglašava važnost plasmana proizvodnje i kaže kako mu je trgovački lanac »Bila« ove godine otkupio svih 40 tona jagoda, a »Konzum« kompletan ovogodišnji urod jabuka.

Zamoljen da usporedi kvalitetu zemlje, Hrvoje kaže kako je srijemska svakako bolja, ali i da je velikogorička također kvalitetna uz uvjet navodnjavanja jer se na dubini od 1,70 metra nalazi šljunak koji isušuje zemlju.

Detaljnije informacije o eksperimentalnoj fazi jednorednih sadnica jagoda na plantaži obitelji Diković potražili smo od voditelja ovog projekta dr. Miroslava Tratnika, docenta na Katedri za ekonomiku i agrarnu politiku, odnosno ruralnu sociologiju Ekonomskog Fakulteta u Zagrebu: »Osnovni cilj ovog projekta jest konkurentnost tehnologije, odnosno pronalaženje supstituirajuće tehnologije u odnosu na današnju tradicionalnu, koja već dugo egzistira u Hrvatskoj i koju koristi većina uzgajivača jagoda. Zbog povećane konkurencije proizvođači ove kulture svoj ekonomski interes mogu pronaći jedino tehnološkom racionalizacijom, što dokazuje i ova eksperimentalna faza jednorednih sadnica jagoda u intenzivnoj proizvodnji na foliji, u sklopu posjeda gospodina Dikovića. Danas je evidentna ekspanzija ove proizvodnje koja se do sada pokazala vrlo atraktivnom sa stajališta profita, a mi ovih zadnjih godina pokušavamo pronaći rezerve na koje možemo utjecati u redukciji troškova, ali i supstitucije varijabilno progresivnih troškova«, pojasnio je dr. Tratnik i dodao kako je Hrvoje Diković pozitivan primjer i putokaz poljoprivrednim proizvođačima kako se jedino radom i maksimalnim zalaganjem postižu veliki rezultati, premda je njegova startna pozicija bila lošija, jer je doseljavanjem iz Srijema morao prvo kupiti zemljište i svladati brojne prepreke koje su mu se našle na putu u novoj sredini.

JAGODE U JAGODNOM: U Ministarstvu poljoprivrede Vlade Republike Hrvatske, koje je jedno od sponzora i inicijatora ovog projekta, zamjenik ministra dr. Vinko Milat rekao je kako se u Hrvatskoj pojede 4 milijuna kilograma jagoda. »Svjesni smo kako konkurencija svakodnevno nadire i da proizvođači jagoda svoj ekonomski interes mogu pronaći jedino tehnološkom racionalizacijom, što je i cilj ovog eksperimentalnog projekta na posjedu obitelji Diković, jer je cijena jagoda uvijek pitanje odnosa  ponude i potraž-nje, kao i svega u tržišnim ekonomijama. Trenutačno u Hrvatskoj, prema podacima FAO-a, ima pod nasadima tisuću hektara jagoda, a u intenzivnoj proizvodnji na foliji, oko 150 hektara«, pojasnio je dr. Milat. »Nadaleko su poznate naše hrvatske vinske ceste, a za ovo područje mogli bismo reći da je jagodna cesta, pogotovo svjesni činjenice da se malo dalje od poljoprivrednog imanja i plantaže jagoda obitelji Diković nalazi naselje od davnina zvano, koje li slučajnosti, Jagodno«, našalio se za kraj razgovora dr. Milat.