Nikola Kolić, u Hrtkovcima poznatiji kao Ljušić, potomak je jedne od klementinskih obitelji koje su daleke 1737. godine osnovale Hrtkovce, tipično ravničarsko naselje 16 kilometara južno od Rume, koje čine četiri glavne ulice što se sijeku pod pravim kutom i još 14 drugih, širokih, ušorenih, lijepo uređenih ulica.
Svi njegovi generacijama su rađani u Hrtkovcima gdje su živjeli teškim životom ratara i seljaka, upijajući u sebe miris crnice i široki duh nepregledne pitome ravnice. U Hrtkovcima su izgovarali prve riječi, pravili prve korake, završavali škole, odrastali, ženili se, odgajali svoju djecu, odlazili u ratove iz kojih se mnogi nikada nisu vratili. Tamo su se veselili, molili Bogu, bolovali i umirali.
SJEĆANJA: Nikola je, kao i njegovi brojni preci, rođen u Hrtkovcima prije 82 godine i kaže da ga za rano djetinjstvo vežu lijepe uspomene. »Premda je život bio težak, to razdoblje moga života ostalo mi je drago jer sam bio okružen prijateljima, jednostavnim, skromnim, vrijednim ljudima koji su sjedinjeni sa svojom ravnicom, zaogrnuti osjećajem dobrote, mira i sreće, dostojanstveno živjeli nas svojoj panonskoj pustari Srijema. Iz tog stoljetnog sklada ljudi i ravnice, iz tog mentaliteta karakterističnog za to područje, crpili smo snagu za borbu u svakodnevnom životu«, priča Nikola i dodaje kako je već sa nenavršenih 18 godina upao u vrtlog još jednog svjetskog preslagivanja političkih karata.
»Dok je bjesnio Drugi svjetski rat moja je generacija bila prisiljena odrastati ubrzanim tempom, a neki se, nažalost, nikada nisu ni vratili. Stara narodna poslovica kaže da u miru djeca pokapaju roditelje, a da je u ratu obrnuto – roditelji pokapaju svoju djecu. Ima li što gore od toga?«, pita nas Nikola prisjećajući se strahota Drugog svjetskog rata.
Nakon rata, u travnju 1946. godine, Nikola se ženi Iločankom Anicom, rođenom Babić, i zapošljava u hrtkovačkom Paromlinu, koji je davne 1910. godine osnovala njemačka obitelj Šerer. Mladom bračnom paru uskoro se rađaju kćeri Mira, 1948., i Jelica, 1954. godine.
Deset godina kasnije Nikola Kolić završava traktorski tečaj i zapošljava se kao traktorist na poljoprivrednom dobru pokraj Hrtkovaca, a nekoliko godina prije umirovljenja položio je vozački ispit za »C« i »D« kategoriju te je zadnje godine svog radnog staža proveo vozeći kombi, također za potrebe poljoprivrednog dobra. U mirovinu je otišao 1986. godine.
Kada su Hrtkovci postali simbol etničkog nasilja u Srijemu, koje je u još gorem izdanju provedeno u Slankamenu i Kukujevcima, ali i u gotovo svim mjestima diljem Srijema u kojima Srbi nisu bili većina, Nikola s obitelji seli u Hrvatsku, u Ivanju Reku.
NAPUŠTANJE ZAVIČAJA: »Moje rodne Hrtkovce, mjesto koje su osnovali moji pradjedovi, morao sam napustiti u studenome 1991. godine kada je počeo rat u Hrvatskoj, kada su nas počeli vrijeđati i prijetiti nam. Oni što su kažnjavali drugačija mišljenja i nametali svoje istine ukinuli su nam i naše pravo na različitost, ograničavali nas i ponižavali kao ljude. Okruženi zakrvavljenim očima mržnje, u toj vladavini nereda i totalne nesigurnosti, u uvjetima nedostojnih ljudi, uvjetima kada se životom plaćala nacionalna pripadnost, morali smo otići«, sa sjetom u glasu priča nam Nikola koji već 16 godina živi na periferiji glavnog grada Hrvatske i dodaje kako je u Hrtkovcima početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća živjelo 1500 Hrvata, 700 Mađara, 700 Srba i 180 Jugoslavena, a danas je broj Hrvata u Hrtkovcima pet puta manji, oko 300-tinjak.
Pokraj aktivnog društvenog života u Hrtkovcima, Nikola je devet godina bio standardni prvotimac FK »Sloga«. »Nogomet sam aktivno počeo igrati nakon Drugog svjetskog rata, baš te 1946. godine kada je hrtkovačkom nogometnom klubu ‘Šubić’, osnovanom daleke 1926. godine, promijenjeno ime u ‘Sloga’. Bilo je to sasvim drugo vrijeme, vrijeme entuzijazma i iskrene ljubavi prema sportu«, prisjeća se bivši nogometni centarhalf hrtkovačke »Sloge« i kao ilustraciju nogometne zaluđenosti navodi zanimljivost, za današnje generacije gotovo nevjerojatnu, da su hrtkovački ljubitelji nogometa biciklima putovali u Beograd, udaljen pedesetak kilometara od Hrtkovaca, na utakmice zagrebačkog »Dinama« i tadašnjih beogradskih klubova.
Nikola Kolić je jedan od inicijatora osnivanja Zavičajnog kluba Hrtkovčana »Gomolava« i aktivni sudionik Osnivačke skupštine održane 5. travnja 1997. godine u Domu Hrvatske vojske u Zagrebu te s radošću očekuje ovogodišnje obilježavanje desetogodišnjice postojanja ovog prvog zavičajnog kluba Srijemaca u Hrvatskoj.
