Arhiv tekstova

Prošloga su vikenda uspješno privedene kraju još jedne Petrijevačke žetvene svečanosti na radost mještana i brojnih gostiju, a bilo je tu osam društava iz okolice te Santova iz Mađarske i Domaljevca iz Bosne i Hercegovine; predstavljeni su stari obrti, diljem šorova priređena je izložba starina i ručnoga rada, a predstavljen je i novi broj Petrijevačkog ljetopisa.

»Ova naša manifestacija jedinstvena je po tome što prikazujemo tradicijski način žetve, a svake jeseni na ovoj parceli, odmah do ljetne pozornice, posijemo pšenicu, pa kada dozrije, uvijek drugoga vikenda u srpnju, naše kulturno-umjetničko društvo i još desetak društava diljem Hrvatske i iz susjednih zemalja, prikažu starinske žetvene običaje, ali i druge tradicijske običaje, od krštenja djeteta do svatovskih običaja, jer to je uvjet za sudjelovanje na smotri u Petrijevcima«, kaže nam Stjepan Bahert, etnolog i kroničar zbivanja u Petrijevcima. 

Članica općinskoga poglavarstva i dopredsjednica žetvenih svečanosti Višnja Gubica kaže kako, predstavljajući Petrijevački ljetopis, »uvijek imamo i niz izložbi a i domjenak i kušanje starinskih jela. Uvijek predstavimo i po jedan običaj iz naše bogate baštine, a ovoga puta predstavili smo tradicijsko miješenje kruha u obitelji, dok smo prošle godine predstavili posjet porodilji sa svim ponudama koje se tom prigodom nose. Sinoć je održana i revija djevojaka i snaša u narodnom ruhu, pa smo predstavili tradicijsko ruho Bizovca, Petrijevaca, Komletinaca, Budrovaca i bilo je 8 snaša i djevojaka, a tu su bili nazočni i gosti, kulturno-umjetnička društva iz Forkuševaca, Sikirevaca, Tovarnika, Zelčina, Privlake i Zadubravlja, naravno naša kulturno-umjetnička udruga ‘Nikola Šubić Zrinski‘, te naši prijatelji iz Santova u Mađarskoj i Domaljevca u BiH«.

   Skupinu iz Santova doveo je Stipan Balatinac, predsjednik Hrvatske manjinske samouprave u Santovu. »S našim prijateljima iz Petrijevaca razvijamo dobre odnose od 1994. a za Svijećnicu 1996. potpisali smo ugovor o trajnoj suradnji i otada smo česti gosti i mi u Hrvatskoj i oni u Mađarskoj. Ovdje smo predstavili omladinsku skupinu pri osnovnoj školi na hrvatskom jeziku u Santovu, a, vidjeli ste, nošnja je vrlo slična narodnome ruhu Berega i Monoštora, i općenito šokačkom ruhu uz Dunav, od Santova na sjeveru do Plavne, Bođana, i Vajske na jugu. Što se Santova tiče, među najstarijim je šokačkim mjestima u Mađarskoj i nekada su Hrvati-Šokci bili najbrojniji žitelji Santova, no danas nas ima tek trećina. Nedavno smo obilježili 60. obljetnicu škole na hrvatskom jeziku u Santovu, Hrvatska manjinska samouprava funkcionira od izbora 1994. godine, a imamo i župnu zajednicu i našu župnu crkvu u kojoj se matice vode još od davne 1715. godine. U Petrijevcima se vrlo lijepo osjećamo, a nadam se i oni kod nas«, kazao je Balatinac.