Arhiv tekstova

Prošloga četvrtka, 5. srpnja, u Subotici je predstavljena knjiga »Bunjevačke studije« (FF Press, Zagreb, 2006.) Milane Černelić, etnologinje s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

U ime organizatora nazočne u Velikoj vijećnici Gradske kuće pozdravio je predsjednik Hrvatskog akademskog društva Dujo Runje ističući, kako autorica ovu knjigu nije radila po narudžbi, već po nalogu svoga srca i duše, a po kanonima struke i znanosti, te djelo predstavlja zaokruženu i koherentnu cjelinu, koja će biti na uvid svima nama. 

VJERODOSTOJNOST I UTE-MELJENOST: Govoreći o znanstveno-istraživačkom interesu Milane Černelić, povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković-Dulić iz subotičkog Gradskog muzeja istaknula je, kako je on usmjeren na pojave društvene kulture vezane uz hrvatsku etničku skupinu Bunjevaca, kao i pitanje njihove etnogeneze i načina njihova kulturnoga i etničkog identiteta, te je o toj temi, kako je dodala, Černelićeva objavila dvije knjige i više članaka i znanstvenih radova. »Danas je Milana Černelić jedna od glavnih i najrelevantnijih konzultanata za sve one koji se na neki način žele baviti kulturološkom tematikom vezanom za etničku skupinu Bunjevaca. Knjiga ‘Bunjevačke studije’ sinteza je njezinog dosadašnjeg znanstvenog interesa. Kroz cijelu knjigu provlači se tendencija da se novim, argumentiranim podacima da doprinos razrješavanju problematike etnogeneze etničke skupine Bunjevaca. Vjerodostojnost i znanstvenu utemeljenost podataka, koje iznosi u svojim radovima, Milana Černelić garantira brojnim terenskim istraživanjima među ličko-velebitskim i podunavskim Bunjevcima, njihovom kritičkom analizom te kritičkim osvrtom na radove starijih pisaca-istraživača ove problematike«, rekla je Vuković-Dulić.

NOVE PERSPEKTIVE: Kul-turne elemente kojima se bavi Milana Černelić je, kako je rekla recenzentica knjige i etnologinja s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu prof. dr. Jadranka Grbić-Jakopović, sagledavala u povijesnom i prostornom kontekstu te ih interpretirala u njihovom međuodnosu. »Podastirući svoje spoznaje, autorica je otvorila posve nove perspektive u istraživanju etničke i kulturne povijesti Bunjevaca. Istraživanje Milane Černelić je dio interkulturalnih, multikulturalnih i transkulturalnih studija područja ovoga i općenito bunjevačkoga, koji veže dva velika područja u Europi – jugoistočnu sa srednjom Europom. Slijedom toga, autoričin rad nije važan samo za afirmaciju bunjevačkih zajednica u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske, nego i za sveukupnu hrvatsku i za europsku povijest i kulturu. Osim toga, njezin rad se uklapa u trend istraživanja višedimenzionalnosti identiteta, dakle, u trend istraživanja od lokalnog, regionalnog do nacionalnog i transnacionalnog. Također, autorica je pridonijela etnološkoj znanstvenoj spoznaji, posebno s obzirom na interpretaciju geneze i kreiranja kulturnih subetničkih, etničkih i nacionalnih identiteta. Stoga je njezin rad značajan za bolje poznavanje ne samo bunjevačke, jedne od hrvatskih regionalnih kultura, nego i cjelokupne hrvatske nacionalne i kulturne povijesti«, rekla je Jadranka Grbić-Jakopović.

Budući da je Bunjevka po majci iz roda ličkih Bunjevaca, kako je rekla ovom prigodom Milana Černelić, povijesna i kulturna sudbina Bunjevaca zaokupljaju je od najranijih dana preko studija etnologije do danas. »U mom istraživačkom radu, počevši od studentskih dana, nije uvijek bilo lako, ali sam upravo stoga i ustrajala u radu kako bih pokazala i dokazala da se radom može doći do spoznaja te pridonijeti nečemu što ne znamo, što se u svim našim istraživanjima provlači, a zapravo ne znamo što će biti taj konačan rezultat«, rekla je autorica knjige, dodavši kako se nada da će svojom idućom knjigom na ovu temu zaokružiti »neku vrstu bunjevačke trilogije.«