Arhiv tekstova

Na izložbenom prostoru Autobusnog kolodvora u Zagrebu 4. srpnja je svečano otvorena multimedijalna izložba »Vojvodina u Zagrebu«. Organizatori ove izložbe, na kojoj je predstavljen život vojvođanskih Hrvata u svim segmentima – od povijesti, kulture, obrazovanja, etnografskog naslijeđa, nakladničke djelatnosti, do gospodarstva, vjerskog i političkog života te tradicijske kuhinje, su Hrvatsko nacionalno vijeće i Demokratski savez Hrvata Vojvodine.

Ravnatelj Autobusnog kolodvora Zagreb Franjo Žulj na svečanom je otvorenju izložbe rekao, uz zvuke tambura Stipana Jarazamovića i Subotičkog tamburaškog orkestra, kako je nakon predstavljanja brojnih županija Republike Hrvatske ovo prvo predstavljanje jedne hrvatske manjine. »Autobusni kolodvor je specifičan medij, prostor kroz koji dnevno prođe preko 15 tisuća ljudi, a ovim projektom kulturno i gospodarski povezujemo županije, regije, zajednice i pojedince. Već sutra će na našoj izuzetno posjećenoj web stranici (www.akz.hr) biti objavljen ovaj događaj sa svim podacima i telefonskim brojevima, tako da su tu, osim kulturnih, isprepleteni i gospodarsko-promidžbeni interesi«, rekao je Franjo Žulj i dodao kako izložbeni prostor Autobusnog kolodvora ima tisuću četvornih metara, a na raspolaganju su 13 staklenih vitrina, tri »jumbo« plakata i dva slobodna jarbola sa zastavama.

U HRVATSKOJ METROPOLI: Izaslanik predsjednika Republike Hrvatske  Branko Lončarević rekao je kako mu je čast u ime predsjednika Stjepana Mesića pozdraviti vojvođanske Hrvate u Zagrebu, hrvatskoj metropoli, svjestan činjenice da jedan dio Hrvata živi izvan svoje domovine, ali i činjenice, da je matična domovina u srcima svih Hrvata, ma gdje oni bili. »Nadam se da će ova manifestacija doprinijeti da budete ono što jeste, most između matične domovine Hrvatske i države u kojoj živite«, rekao je Branko Lončarević.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine i zastup-nik u Skupštini Republike Srbije na listi Demokratske stranke Petar Kuntić naglasio je izuzetnu važnost povijesne dimenzije vojvođanskih Hrvata i potrebe njenog iznošenja iz povijesnih i arhivskih depoa na svjetlost dana.

»Ne možemo zaboraviti sve ono što se događalo na prostoru bivše zajedničke države, a dosta često nas na to podsjećaju oni koji se još uvijek nisu spremni suočiti s prošlošću. U tadašnjem ratnom ozračju i uz agresivnu, ratnohuškačku promidžbu bez sumnje je trebalo imati hrabrosti stati ispod svog barjaka. Mnogi vojvođanski Hrvati imali su za to smjelosti, ali su se mnogi od njih, poglavito iz Srijema i Podunavlja, koji su također večeras s nama, pod pritiscima i progonom iselili u Hrvatsku ili pak druge zemlje, što je imalo za posljedicu smanjenje broja Hrvata u Srbiji« prisjetio se nedavne prošlosti Petar Kuntić i dodao, kako je uloga DSHV-a u početku djelovanja bila povezati sve snage, pojedince i institucije s hrvatskim predznakom, kako bi u trenucima prijelomnim za opstanak hrvatskog naroda u Srbiji ostali i opstali. 

»Danas, poslije 17 godina, hrvatski narod je priznat, dobio je svoje nacionalno vijeće, imaju svoj medijski prostor, razvijaju se različite kulturne institucije, usvojen je Zakon o crkvama. Sada je najznačajnije polje djelovanja sudjelovanje u vlasti, a osnovni je naš cilj zastupljenost Hrvata na svim razinama vlasti«, rekao je Kuntić i zaključio, kako će se DSHV i nadalje zalagati za stvaranje uvjeta za opstanak Hrvata i dostojanstven život, uz očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta te da će u tome surađivati sa svim relevantnim institucijama u domicilnoj i matičnoj državi, kao što je i ovo predstavljanje vojvođanskih Hrvata u hrvatskoj metropoli. 

BISER U NIZU: U ime organizatora ovog predstavljanja vojvođanskih Hrvata u Zagrebu predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Branko Horvat rekao je, kako se u Zagrebu ne osjeća kao gost nego kao domaćin i naglasio da je hrvatska kultura sa svojim tvorcima razasuta diljem cijelog svijeta. Negdje su Hrvati autohtoni graditelji tamošnjih, često i multikulturalnih društvenih kolektiviteta, a na mnogo više mjesta po svijetu Hrvate je natjerala nevolja i muka. »Sve te brojne zajednice čine bogatstvo kolorita hrvatske nacije u cjelini. Onaj biser tog kolorita, kojega mi danas ovdje predstavljamo, jest zajednica Hrvata iz Vojvodine. Međutim, i taj biser zapravo nije samac, već niska bisera koju čine bunjevački Hrvati sa sjevera Bačke, podunavski Šokci, srijemski Hrvati i drevne enklave iz Banata. U ime tog dijela hrvatske zajednice, koja na ovim prostorima piše duga stoljeća svoje povijesti, radostan sam i pomalo uzbuđen, što vas u ime te zajednice s tako bogatom poviješću i svojim osobnostima mogu zahvalno pozdraviti«, rekao je predsjednik Horvat i dodao da postoji vrijeme kada se prave planovi, vrijeme kada se pokušavaju nadoknaditi propusti, vrijeme rada i zalaganja, borbe s brojnim problemima, ali da postoji i vrijeme kada sve to treba zaboraviti, jer postoji i vrijeme slavlja poput današnjeg kada su Hrvati skupa i čine jednu veliku i prelijepu obitelj, uz osjećaj jedinstva hrvatskog bića kojem pripadaju.

Generalni konzul Republike Hrvatske sa sjedištem u Subotici Davor Vidiš izrazio je veliko zadovoljstvo ovim događajem, na kojem Hrvati iz Vojvodine mogu pokazati dio svog kulturnog bogatstva, a posebno činjenicom da su otvorenju izložbe nazočili predstavnici svih relevantnih političkih institucija Republike Hrvatske, kao i udruga koje zastupaju iseljene Vojvođane u Republici Hrvatskoj. Članica Izvršnog odbora HNV-a, organizatorica i koordinatorica izložbe Antonija Čota, u svom je govoru rekla kako ne želi ponavljati riječi svojih prethodnika, ali je naglasila zanimljiv podatak da Vojvodinu nazivaju »Europom u malom«, jer u njoj živi 26 nacija te da je u službenoj uporabi šest jezika, među kojima je i hrvatski. Zahvalila je svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji ovog predstavljanja Hrvata iz Vojvodine te predstavila svoj tim koji je realizirao ovu izložbu: Ljubicu Vuković-Dulić i Katu Suknović iz Tavankuta, Ceciliju Miler iz Sombora, Branku Dulić iz Subotice, Ivana Horvata iz Svetozara Miletića i Ivana Cingelija iz Srijemske Mitrovice. Nakon službenog otvorenja izložbe Antonija Čota je s uzvanicima i mnogobrojnim gostima obišla svih 13 staklenih vitrina s eksponatima koji uspješno prezentiraju kulturu i gospodarstvo hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini. 

Multimedijalnu izložbu »Vojvodina u Zagrebu« financijski su podržali Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske, Hrvatsko nacionalno vijeće, Demokratski savez Hrvata Vojvodine i Pokrajinsko tajništvo za nacionalne manjine, upravu i propise, a izložbu će u sljedeća dva mjeseca vidjeti preko pola milijuna ljudi.