Arhiv tekstova

Žetva je ove godine počela 15 dana ranije u odnosu na uobičajeni početak. Prema posljednjim podacima, požnjeveno je 68 posto površina pod pšenicom, 95 posto površina zasijanih ozimim ječmom, 37 posto površina zasijanih jarim ječmom, i tri četvrtine površina pod uljanom repicom. Kada je Vojvodina u pitanju, prosječan prinos pšenice po hektaru je blizu 4 tone. Nešto je manji prinos ozimog ječma – 3,7 tona, jarog ječma 3,15 tona, dok je prinos uljane repice 2,5 tone po hektaru.

Prosječni prinos pšenice na sjeveru Bačke je 3,5 tone po hektaru, dok je na jugu Bačke 4 tone. U srednjem Banatu prinosi su oko 4,3 tone, a u Srijemu čak 5 tona. Poljoprivrednici kažu da su zadovoljni kvalitetom pšeničnog zrna, jer je vlaga na otkupnom mestu 14 posto. Hektolitarska masa je oko 80 kilograma po prostornom centimetru, a primjese 2 do 4 posto. 

PROIZVOĐAČI I DRŽAVA: Tim za žetvu Ministarstva poljoprivrede objavio je kako je u Srbiji pšenica požnjevena na 63,4 posto površina. Prosječan prinos je 3,67 tona po hektaru. U Vojvodini žetva je završena na 75,8 posto površina, a u centralnoj Srbiji 50,7 posto. Prosječan prinos po hektaru na poljima Vojvodine je 3,93, a u centralnom dijelu zemlje 3,26 t/ha. 

Zbog velike potražnje, proizvođači su uspjeli dostići željenu cijenu. U subotičkom je kraju požnjeveno čak 90 posto površina, a prosječan prinos po hektaru je oko 3 tone. 

»Prosjek po hektaru vjerojatno nije realno izračunat, jer se želi stvoriti atmosfera da pšenice ima dovoljno. Na taj način pokušava se zaustaviti rast cijene, ali povećanje cijene je neminovno«, kaže glasnogovornik Udruge poljoprivrednika Subotice Miroslav Ivković. 

»Žitomlinske organizacije objavljuju kako će proizvođačima biti isplaćene premije. Međutim, to nije točno. Premije daje država i smatram da nije u redu zavaravati poštene ljude na taj način. Pšenice ima malo, a mnogi je nisu predali, jer su uvidjeli da će cijena rasti«, objašnjava Ivković.

On kaže kako od Drugoga svjetskog rata pšenica nikada nije dostigla realnu vrijednost na tržištu, a sada se konačno može prodavati po tržišnoj cijeni. Ivković to objašnjava činjenicom da država prvi put nije imala utjecaja na žetvu.

»Kad god je država umiješala prste, to je bilo na štetu poljoprivrednika. Osim toga, veliku su ulogu odigrali ‘mali’ kupci, koji su se pojavili u pravom momentu. Zahvaljujući njima, cijena je počela rasti i primorala velike žitomlinske organizacije da iziđu na tržište i plate realnu cijenu« objašnjava Ivković. 

CIJENE PŠENICE: Fidelinka pšenicu plaća 11 dinara i 30 para po kilogramu, plus PDV, koji je 5 posto za proizvođače, a 8 posto za one koji su u sustavu obračuna. Tako dobivamo cijenu od 11,86, odnosno 12,2 dinara po kilogramu, što je, kako ističu u Fidelinki, uz sadašnji tečaj eura najveća cijena u proteklih nekoliko desetljeća. Cijenu od oko 12 dinara po kilogramu očekivali su i u Udruzi poljoprivrednika Subotice.

Subotička Fidelinka je preuzela više od 22 tisuće tona pšenice, što je otprilike polovica od planiranih količina. Preuzima se cijeli dan, a isplata teče u kontinutetu, ističu u Fidelinki. 

Dnevno se u ovom poduzeću preuzme oko 3000 tona krušnog žita. »Fidelinka-kop« pravi obračun preuzete pšenice od individualnih ko-operanata i na temelju toga obavlja isplatu. Prilikom obračuna, kooperatni trebaju prikazati registraciju, PDV obrazac i osobnu iskaznicu.

Svaki kooperant koji preda svoju pšenicu, isti dan dobiva potvrdu o kvaliteti, koja je ove godine veoma heterogena. Ima pšenice koja je vrhunske kvalitete, ali i one koja je loša, što se manifestira kroz količinu primjese koja je veća od uobičajene. To se prije svega pripisuje velikoj suši.

Iako postoje određene kalkulacije, u Fidelinki ne očekuju veće pomjeranje cijene krušnog žita. Moguće je terminsko poskupljenje, kažu stručnjaci. Međutim, to je normalna pojava i javlja se svake godine. Kada su okolne zemlje u pitanju, cijene su niže nego kod nas, dok je cijena na svjetskom tržištu veća, ali je tamo i pšenica znatno kvalitatnija od naše, kažu stručnjaci.