Arhiv tekstova

Riječ je o slavnoj Barbari Wood. Rođena u okolici Liverpoola 1947. godine, odrasta i školuje se u Kaliforniji. Stekavši diplomu kirurškog tehničara dugo vremena ostaje van profesije radeći sve one sitnice koje liče na lutanje pod sretnom zvijezdom – od vođenja doga imućnih ljudi u šetnju, bavljenja ugostiteljstvom, poslom tajnice, do beskrajnih sanjarenja nad kartama svijeta. Naizgled, sve ukazuje na napuštanje ljubavi iz ranih godina života, književnosti, kada otkriva sebe kao avanturisticu pa tek tako u 16. godini ispisuje roman prožet egzotikom drevnog Egipta. Tri stotine nikada objavljenih stranica. Sledi udaja i povratak profesiji sve do 1976. godine, koja označava prekretnicu u ne samo njenom životu nego, pokazat će se, mnogo šire. 

Naime, te godine manuskript »Lovci i šakali« prvo biva odbijen od strane izdavača, potom kod drugog biva prihvaćen i prodan. Iste godine uspješno plasira još dva romana. Stekavši samopouzdanje doživljenim uspjehom razrađuje strategiju i objavljuje pod pseudonimom, budući da joj se novele stilski i tematski razlikuju od romana dok članke za magazine i novine potpisuje pravim imenom. Godine 1980. akcent u potpunosti stavlja na pisanje. Od pet sati izjutra do kasnog popodneva, bilo kod kuće ili na nekom od svojih mnogobrojnih putovanja, radi uz neizostavnu kavu. Više ne postoji ni jedno područje pisane riječi koje ne pokriva… 

OSVAJANJE SVIJETA: Nakon dvadesetak odlično prihvaćenih romana prevedenih na preko trideset jezika, od kojih se »Kamen sudbine« smatra najambicioznije osmišljenim i ostvarenim, bez pretjerivanja se može reći da je osvojila svijet. I to doslovno, budući da Woodovoj, osim što ima običaj transponiranja realnih osoba u romantizirane likove, prema vlastitim riječima, svako od opisanih zemljopisnih mjesta predstavlja plod istraživanja kojima se bavi tijekom putovanja i koja ponekad sliče arheološkim pothvatima. Pa ukoliko nas opčini sočan prikaz morske uvale na Martiniku možemo s priličnom sigurnošću zaključiti kako dočarana destinacija postoji u stvarnosti. Mada, pročitavši »kozmički« prolog »Kamena sudbine« ostajemo u potpunoj nedoumici u povodu daljnjeg sadržaja, ali istodobno svjesni kako ulazimo u sferu istraživačkog duha što ne zazire pred izazovima i višim ciljevima.

OMNIBUS ROMAN: »Kamen Sudbine« je svojevrsni omnibus roman, čiji je glavni motiv plavičasti dragi kamen. Priča otpočinje prije sto tisuća godina i prati sudbinu svih koji s kamenom dolaze u dodir sve do našeg vremena. Dok A. Clark svoju »Odiseju« bazira na poruci smještenoj izvana, u Monolitu, dotle Woodova akcent stavlja na mnogo nam bliskiju inspiraciju unutar nas samih i »to nešto svakodnevno« što ju može ali je i ne mora pobuditi. Putovanje otpočinje u prethistorijskom vremenu ljudske rase, u Africi. Stanje svijesti i relacija jedne osobe prema surovom i mitskom okruženju opisana u prvoj priči teško da ima svojeg književnog pandana. Kamen mijenja vlasnike, biva izgubljen, prolaze mileniji, pojavljuje se ponovno… Zatičemo ga, ovdje već ulazimo u povijesno podržane konstrukcije, uglavljenog u statuu koja objedinjuje određen narod, te s naglaskom na ljudske sudbine prisustvujemo spektakularnom prikazu raspada ili procvata čitavih civilizacija. Put kamena nas vodi preko više kontinenata od kojih azijska epizoda djeluje gotovo nadzemaljski... Čitateljska avantura nakon koje više ni jedan dragi kamen nećemo gledati istim očima.

g