Arhiv tekstova

Svatko od nas se svakodnevno, primjetno ili neprimjetno, penje uz stepenice uspjeha, čak i ako to znači činiti stvari koje su nam manje važne i ne toliko zanimljive.  

Međutim, istina je kako je uspjeh subjektivan i svaka individua kreira sama svoju definiciju istoga. Ipak, sreća i satisfakcija su, često, integralni dio te definicije uspjeha. Ali, je li doista moguće biti sretan, ako te uspjeh u izboru srednje škole ne zanima? Ili taj uspjeh, jednostavno, nije utkan u definiciju uspjeha ponekih školaraca?

UVJETI: Kako bi tisuće mladih, talentiranih i inteligentnih upisali željene srednje škole koje odgovaraju njihovim sposobnostima i interesima, pa samim tim i njihovoj definiciji uspjeha, potrebno je svladati prepreku zvanu razredbeni ispit. Razredbeni se ispit sastoji od dva dijela: materinjeg jezika koji čini zbirka od nekoliko stotina zadataka iz područja fonetike, glagolskih oblika, sintagme, stilskih figura itd. te zbirke iz matematike (200-300 zadataka) koja obuhvaća geometriju, algebru, polinome itd. Zbog preobilnosti gradiva za buduće srednjoškolce, razredbeni ispit iz materinjeg jezika i matematike ne polaže se istoga dana. Naime, kako bi đak uspješno položio prijamni ispit i upisao se u školu po izboru, mora sakupiti dovoljan broj bodova od mogućih 40 (20 matematika, 20 materinji jezik) za onu školu koju je izabrao. Kriterij bodova za sve škole je različit, a po već ustaljenom »običaju« gimnazija i ekonomska škola zahtijevaju najviši postotak osvojenih poena.

PRIPREME: Mnogi đaci, iz različitih razloga, plaćaju privatne sate matematike i materinjeg jezika s ciljem što uspješnijeg polaganja razredbenog ispita. Pripreme za prijamne ispite su individualne, pa su nekom potrebna dva do tri mjeseca pripreme, dok netko to potrebno gradivo svlada brže. Međutim, kada se govori o pripremama, osim intelektualne pripreme koja se ogleda u rješavanju zadataka iz materinjeg jezika i matematike, postoji mnogo važnija – psihička priprema.

PSIHOLOŠKI ASPEKT PRIJ-AMNOG ISPITA: Jeste li ponekad (ili često) uoči testa osjetili kako ste loše spavali jer ste bili zabrinuti zbog istog? Jeste li osjetili napetost, pritisak u prsima ili mučninu kada bi nastavnik na satu počeo dijeliti testove? Je li vam se dogodilo da vam se dlanovi oznoje ili glas zadrhta uoči testa? Ako su vam se događale takve stvari, znači da ste doživjeli ono što psiholozi nazivaju »strahom od ispita i ispitivanja«. Svima je taj osjećaj poznat, ali pitanje je možemo li nekako taj osjećaj svladati ili bar kontrolirati. Naravno da možemo! Važno je znati kako strah od ispitivanja sadrži dvije komponente: »uznemirujuće misli« (o svemu strašnom što će se dogoditi ako ispit ne položimo), te »tjelesne reakcije« (glavobolja, mučnina, crvenilo, drhtanje glasa). Ove pojave, s jedne strane ometaju učenje i pripremu, a s druge strane smanjuju kvalitetu izvedbe na ispitu. Pa, shodno tome najbolja prevencija straha od ispita je pozitivan stav, samopouzdanje, dobro utvrđeno gradivo, normalna životna rutina u razdoblju priprema za ispit, sačuvano zdravlje i, naravno, osmijeh. Dakle, put koji vodi do sreće, satisfakcije i definicije uspjeha koji sami kreiramo jest put snažne volje i samopouzdanja. Ali, jeste li znali da, prolaskom na prijamnom ispitu, prave nevolje tek počinju?

 

A. Š. i Ž. V.