Arhiv tekstova

U prošlom smo se broju Hrvatske riječi bavili problemom udžbenika koji se koriste u nastavi na hrvatskom jeziku, posebice slabom, gotovo zanemarljivom potporom Republike Srbije u rješavanju toga pitanja, iako je to njezina dužnost. Premda se situacija glede udžbenika u posljednje tri godine popravila, čime je broj udžbenika i radnih bilježnica koji se rabe u osnovnoškolskoj nastavi popeo na 90, za to nisu zaslužna resorna tijela ove države, već Hrvatsko nacionalno vijeće koje je za posao angažiralo stručnjake i nakladnike, te osiguralo novčana sredstva, kako iz vlastitog proračuna tako i od strane Republike Hrvatske.

S druge strane, pitanje udžbenika za potrebe nastave na jezicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, pa tako i tamošnje srpske zajednice, je u boljoj poziciji. Po riječima  načelnice Sektora za zajedničke poslove i programe u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (MZOS) Vere Šutalo, to tijelo državne uprave nema neispunjenih obveza i sve su aktivnosti u vezi s osiguranjem udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji se školuju na srpskom jeziku i ćiriličnm pismu ispunjene. S Verom Šutalo smo razgovarali povodom nedavnoga posjeta izaslanstva MZOS-a Subotici koje se, među ostalima, sastalo i s dužnosnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća. Osim o pitanjima vezanim za obrazovanje Hrvata u Srbiji na materinskom jeziku, s načelnicom Šutalo razgovarali smo i o načinima na koji su pojedini aspekti obrazovanja nacionalnih manjina riješeni u Hrvatskoj, a budući da je naša sugovornica članica Međuvladina mješovita odbora (MMO) za provedbu Sporazuma o zaštiti prava manjina između Srbije i Hrvatske, potražili smo odgovor na pitanje – kada bi pojedina pitanja, više puta apostrofirana na sjednicama toga tijela, mogla biti riješena. 

Povodom Vašeg nedavnog boravka u Subotici i Tavankutu, te susreta s dužnosnicima, ali i samim nastavnicima, kako ocjenjujete situaciju vezanu za nastavu na hrvatskom jeziku?

Lijepo je vidjeti rad i trud svih uključenih u nastavu na hrvatskom jeziku, ali i uočiti aspekte u kojima još postoji puno prostora za napredak. Nastava hrvatskog jezika integrirana je u obrazovni sustav Republike Srbije kao obvezan predmet hrvatski jezik u hrvatskim odjelima te kao izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uputilo je četiri učitelja koji u pravilu predaju predmet hrvatski jezik u hrvatskim odjelima. Status učitelja hrvatske nastave upućenih iz Republike Hrvatske još uvijek nije definiran tako da učitelji imaju određene poteškoće u reguliranju svog boravka u Republici Srbiji. Nadamo se da će se to uskoro riješiti.

Članica ste hrvatskoga tima u okviru Međuvladina mješovita odbora (MMO) za provedbu Sporazuma o zaštiti prava manjina između Srbije i Hrvatske. Na više sjednica toga tijela apostrofirani su problemi hrvatske zajednice i u području obrazovanja – pitanje udžbenika, otvorenja lektorata za hrvatski jezik i naobrazbe učitelja. Premda je obećano njihovo rješavanje, ti problemi su ostali neriješeni. Tko je odgovoran za nerješavanje ovih problema? Možemo li očekivati njihovo rješavanje?

Problemi koje spominjete složeni su i sastoje se od nekoliko koraka. U svaki od tih koraka uključeno je više instanci tako da ne bih govorila o »krivcu«. Neki od spomenutih postupaka su u tijeku i nama je svakako u planu njihovo rješavanje. Od strane Ministarstva pokrenute su aktivnosti vezane za osnutak lektorata hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu. Memorandum između Republike Hrvatske i Republike Srbije temelj je za osnivanje lektorata i upućivanje razmjenskih lektora. Uz to su potrebni i ostali kontakti kako bi se ova suradnja realizirala do kraja. Što se tiče udžbenika, možemo reći da su udžbenici od 1. do 4. razreda osnovne škole koji se odnose na učenike koji pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku dostupni u Republici Srbiji. Postoje udžbenici na hrvatskom jeziku za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole, ali ne za sve predmete. Nedostaju još određeni udžbenici, ali koristimo svaku priliku da se i ovaj posao kvalitetno odradi.

Ukratko, kako je riješeno pitanje udžbenika za potrebe nastave na jezicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, posebice u slučaju srpske manjinske zajednice? 

U Republici Hrvatskoj pitanje udžbenika za potrebe nastave na jezicima nacionalnih manjina riješeno je temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, čl. 15. Školske ustanove koriste udžbenike iz matične zemlje uz odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Ministarstvo nema neispunjenih obveza i sve su aktivnosti u vezi s osiguranjem udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola koji se školuju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu ispunjene.

Tko je u Hrvatskoj nadležan za ovo pitanje udžbenika? Tko financira izradu i tko tiska te udžbenike, poglavito u slučaju srpske manjinske zajednice?

Pitanje udžbenika za sve učenike  nacionalnih manjina definirano je Zakonom o odgoju i  obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Sredstva za sufinanciranje i odobrenje pojedinih udžbenika također određuje resorno ministarstvo, po pribavljenom mišljenju udruga nacionalne manjine. U 2012./13. godini nositelj izrade nastavnih planova i programa za potrebe nastave u osnovnim i srednjim školama na jeziku i pismu nacionalnih manjina po svim modelima postaje Agencija za odgoj i obrazovanje.

Koliko se novčanih sredstava na godišnjoj razini izdvaja za udžbenike koji se koriste u nastavi na srpskom jeziku? Koje biste projekte financirane od Republike Hrvatske, a kada je u pitanju obrazovanje Srba u Hrvatskoj, izdvojili?

Ukupno je do svibnja 2015. godine, a tijekom 2014., Prosvjeti d.o.o. isplaćeno 1.646.174 kuna ili 218.906,12 eura. Republika Hrvatska i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u potpunosti ostvaruju svoje obveze vezane iz Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina prema učenicima osnovnih i srednjih škola, pripadnicima nacionalnih manjina i pridržava se najviših standarda po pitanju odgoja i obrazovanja nacionalnih manjina. Iz Državnog proračuna financiramo i posebne oblike nastave (ljetne škole) za učenike pripadnike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Na ovogodišnjem javnom pozivu sufinancirana je ljetna škola u iznosu od 90.000 kuna, a također je SKD Prosvjeta dobila 10.000 kuna za obilježavanje 70. obljetnice osnutka Društva. Za potrebe nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina u Agenciji za odgoj i obrazovanje zaposleno je sedam savjetnika, od toga je dvoje savjetnika za srpsku nacionalnu manjinu. Agencija, uz to, obavlja sve stručne i savjetodavne poslove te obavlja i stručno usavršavanje učitelja/nastavnika na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

Glede obrazovanja na materinskom jeziku, čija je, po Vašem mišljenju, bolja pozicija, Hrvata u Srbiji ili Srba u Hrvatskoj?

Mogu Vam govoriti o pravnim okvirima jednoga ili drugoga, ali o samoj poziciji unutar nekog sustava najbolje odgovore mogu dati oni koji se u njoj i nalaze. Pitanje koje ste postavili vrlo je dobro i vrlo važno, pa bi stoga bilo značajno napraviti preliminarno istraživanje s pozicije promatrača i s pozicije sudionika za obje spomenute situacije – jedino stručnim, znanstvenim pristupom možemo dobiti podatke na kojima možemo dalje graditi kvalitetne planove. Smatram da oba sustava možemo unaprijediti, uključujući suradnju svih zainteresiranih – od učenika, roditelja, nastavnika do institucionalnih predstavnika.