Arhiv tekstova

U suvremenom društvu, visoka naobrazba postaje temelj bez kojega su mnogima, unatoč njihovoj darovitosti i operativnosti, zatvorena vrata institucija u okviru kojih bi se mogli i željeli ostvarivati. Prije, za vrijeme, te poslije rata iz prošlog desetljeća, Hrvati iz Vojvodine (a ranije i pripadnici drugih naroda, iz drugih republika) upisivali su se na sveučilišta diljem Hrvatske, a Zagreb je svakako bio jedan od većih studentskih središta bivše države. Hrvatska su sveučilišta svoju susretljivost prema Hrvatima izvan Hrvatske potvrđivala uvođenjem razredbenog praga za dijasporu, zahvaljujući kojemu su mnogi iz Vojvodine, unatoč velikoj konkurenciji, uspjeli osigurati svoje mjesto na željenim fakultetima. 

Od prošle godine, u dogovoru s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, brigu o studentima, pripadnicima hrvatske nacionalne zajednice koji žive izvan Republike Hrvatske, preuzelo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Uprava za hrvatske manjine, useljeništvo i iseljeništvo. Generalni konzulat Republike Hrvatske u Subotici je i ove godine adresa na koju se svi zainteresirani iz Vojvodine i cijele Srbije, koji žele nastaviti studij u Hrvatskoj, mogu javiti kako bi dobili sve potrebne informacije. Osoba zadužena za izravne kontakte s mladima je konzulica Mirela Lucić. 

INTENZIVNE PRIPREME: »I ove godine ćemo pomoći oko nostrifikacije svjedodžbi, tako što će svi zainteresirani, kako ne bi odlazili pojedinačno u Zagreb, zahtjeve za nostrifikaciju dostaviti u Konzulat. Bitno je napomenuti da je taj postupak potrebno započeti prije samog odlaska u Republiku Hrvatsku radi prijava za upis. Pomoći ćemo i u organizaciji putovanja od Subotice do Zagreba. Nekog određenog roka za prijave u Konzulatu nema, ali svakako to treba učiniti najkasnije po primitku svjedodžbi i završne diplome. Popis dokumenata potrebnih za nostrifikaciju i obrasce zahtjeva svi će zainteresirani dobiti u Konzulatu«, kaže o pripremnim aktivnostima Mirela Lucić.

Ono na što redovito upozoravaju iz Konzulata je činjenica da na studij u Republiku Hrvatsku mogu ići mladi samo ukoliko imaju regulirano hrvatsko državljanstvo, a od ovogodišnjih 30 prijavljenih, desetak mladih ga još nema regulirano. Među njima ima i onih koji su tijekom prošle godine predali svoje zahtjeve, ali ima i onih koji su to učinili tek prije nekoliko dana. 

Kao što smo objavili u prošlom broju »Hrvatske riječi«, natječaj za upis na fakultete u Republici Hrvatskoj je raspisan i objavljen u nekim medijima, a svatko zainteresiran može se informirati o datumima prijava za upise, razredbenim ispitima, samim upisima te potrebnim dokumentima, i putem interneta, na stranicama željenih fakulteta.

Konzulica u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske Mirela Lucić o ovogodišnjem položaju dijaspore u Hrvatskoj, kaže: »Informaciju ćemo svim zainteresiranim za studij dati na vrijeme. I ove godine ću ponoviti: izravnog upisa za pripadnike hrvatske nacionalne zajednice nema, svi zainteresirani moraju položiti razredbene ispite i prijeći razredbeni prag«.

Za sada, u Generalnom konzulatu RH u Subotici, ima 30 prijavljenih za studij u Zagrebu i Osijeku. Najveće je zanimanje za Strojarski, Elektrotehnički, Geodetski, te Filozofski fakultet, na kojemu se mladi najviše opredjeljuju za psihologiju i jezike. Broj prijavljenih nije konačan, a iz Konzulata potvrđuju kako je ove godine zainteresiranost za studij u Osijeku veća nego prošle.

PRIJAŠNJA ISKUSTVA: Mnogi se u pripreme za upis na hrvatska sveučilišta upuštaju poslije upoznavanja s iskustvima svojih kolega koji su se ranije upisali, a o prošlogodišnjim iskustvima u smislu organiziranja i koordiniranja konzulica Lucić kaže kako je »u konačnici sve prošlo u najboljem redu. Studenti su na razredbenim ispitima pokazali više nego dobre rezultate, što znači da su se dobro pripremali cijelo vrijeme školovanja. Naravno da je bilo i onih koji su željeli nastaviti studij u Republici Hrvatskoj, a to nisu uspjeli učiniti, pa će neki od njih isto pokušati i ove godine. Posao koji je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Odjel za hrvatsko useljeništvo prošle godine preuzeo na sebe je uistinu veliki, a odrađen je najbolje što može biti«. 

  Značaj visoko obrazovanih pojedinaca u malim manjinskim zajednicama, poput hrvatske, ne treba posebno isticati, no, dugogodišnji problem ovdašnjih Hrvata je njihov ostanak u Hrvatskoj poslije završetka studija. Iz godine u godinu, evidentno je gubljenje mladog intelektualnog kapaciteta, koji studij završava uz pomoć hrvatskih stipendija. Razumljivo je da mladi teže ostati u sredini gdje im se pružaju bolje mogućnosti, lakše dolazi do posla koji je tamo, uzgred, i bolje plaćen. Istodobno, u hrvatskoj zajednici u Vojvodini koja sve više institucionalno ostvaruje svoja manjinska prava, nedostaju stručni kadrovi. Rijetki koji su se vratili, poslije nekoliko godina snalaženja, ipak su uspjeli naći posao koji je u interesu zajednice, a također, u okvirima njihove struke i zvanja. Možda ti malobrojni primjeri, bar neke, po dobivanju diploma ponukaju na povratak u zavičaj…                 g