Arhiv tekstova

Moguće je na temelju poznavanja određenih društvenih stavova ili pak vrijednosnih orijentacija djelomično zaključivati o postojanju specifične strukture ličnosti, odnosno na temelju poznavanja specifičnih osobina ličnosti prognozirati pojavljivanje određenih konzervativnih stavovsko-vrijednosnih obrazaca koji u krajnjoj liniji mogu upućivati na postojanje određene konzervativne ideologije. Upravo povezanost specifičnih psiholoških motiva i procesa s određenim stavovsko-vrijednosnim sadržajima omogućuje kompleksniju interpretaciju značenja i funkcije konzervativizma unutar određene društvene skupine te pruža osnovu za različite teorijske pristupe konzervativizma. 

Budući da se konzervativizam manifestira u različitim područjima i aspektima društvenog života, bilo je potrebno definirati prostore konzervativizma koje ćemo ispitivati u ovom istraživanju. Pošli smo od pretpostavke da će konstrukt kulturnog i političkog konzervativizma u značajnoj mjeri pridonijeti razumijevanju različitih nacionalnih samoidentifikacija bunjevačkih Hrvata i preferencija određenih političkih opcija. 

KULTURNI  I POLITIČKI KONZERVATI-VIZAM: Kulturni konzervativizam najčešće sadrži one stavovske strukture koje upućuju na postojanje različitih autoritarnih tendencija i tradicionalnih vrijednosti. Iz ovih se razloga za kulturni konzervativizam ponekad naizmjenično koriste termini kao što su »autoritarni konzervativizam«, »konzervativna autoritarnost« i »tradicionalni konzervativizam«. U našem istraživanju konstrukt kulturnog konzervativizma smo definirali kao onaj stavovsko-vrijednosni obrazac koji u svojoj strukturi sadrži dimenzije kao što su patrijarhalnost, autoritarna poslušnost, i sklonost pokoravanja državnom autoritetu. 

Konstrukt političkog konzervativizma smo definirali kao onaj stavovsko-vrijednosni obrazac koji u svojoj strukturi sadrži dimenzije kao što su antizapadna orijentacija, jugonostalgija, i militaristički sentiment. Drugim riječima, sa stajališta aktualne tranzicijske političko-ekonomske filozofije jedna vrsta »socijalističkog mentaliteta« daje temeljno značenje političkog konzervativizma. Neka su istraživanja u bivšim komunističkim zemljama ukazala na povezanost autoritarnih tendencija i preferiranja političkih vrijednosnih orijentacija bivših socijalističkih sustava, odnosno na povezanost političkog konzervativizma i preferiranja nacionalističkih političkih opcija. Realno bi stoga bilo za očekivati pojavljivanje strukturalne povezanosti između određenih dimenzija kulturnog i političkog konzervativizma unutar pojedinih sociodemografskih skupina bunjevačkih Hrvata, odnosno povezanosti pojedinih (sub)dimenzija konzervativizma s različitim političkim opcijama. Pokraj autoritarnih tendencija, religioznost se gotovo u pravilu pokazuje kao značajan prediktor konzervativnih vrijednosnih orijentacija. Za pretpostaviti je onda bilo da će i kod bunjevačkih Hrvata deklarativna religioznost (religijska samoidentifikacija) biti pozitivno korelirana barem s nekim od dimenzija kulturnog i političkog konzervativizma.

CILJEVI ISTRAŽIVANJA: U ovom istraživanju, koje je bilo koncipirano i provedeno u suradnji sa sociologinjom Jasminkom Dulić, nastojali smo utvrditi sljedeće: (1) Povezanost sociodemografskih karakteristika i deklarativne religioznosti s kulturnim i političkim konzervativizmom kao jednodimenzionalnim konstruktima. (2) Utjecaj sociodemografskih karakteristika i deklarativne religioznosti na latentnu konfiguraciju faktorski dobivenih dimenzija kulturnog i političkog konzervativizma. (3) Prediktivnu važnost dimenzija kulturnog i političkog konzervativizma u pogledu preferiranja određenih latentnih političkih opcija. 

Skalu kulturnog konzervativizma smo konstruirali na temelju izbora čestica korištenih u nekim našim ranijim istraživanjima. Od ispitanika je traženo da izraze stupanj slaganja ili neslaganja sa svakom ponuđenom tvrdnjom na petostupanjskoj skali u rasponu potpunog neslaganja (1=uopće se ne slažem) do potpunog slaganja (5=u potpunosti se slažem). Kako bismo provjerili dimenzionalni prostor kulturnog konzervativizma izvršili smo faktorsku analizu koja je ukazala na postojanje triju dimenzija nazvavši ih: 1. Patrijarhalni sindrom (Rukovodeća mjesta u poslovnom svijetu trebaju biti u rukama muškaraca. Muškarac treba imati glavnu riječ u obitelji. Žene se ne trebaju miješati u politiku; Žene trebaju slušati svoje muževe.), 2. Autoritarna poslušnost (Oni koji ne poštuju autoritete velika su opasnost za zajednicu u kojoj žive. Poslušni ljudi su uvijek korisniji društvu negoli oni koji se stalno zbog nečega bune. Poslušni građani su garancija stabilnosti svake države.), i 3. Pokoravanje državnom autoritetu (Državne vlasti najbolje znaju koji su pravi interesi i potrebe njenih građana. Država najbolje zna tko su njeni neprijatelji a tko prijatelji.). Veličine povezanosti između dimenzija kulturnog konzervativizma su upućivale na postojanje faktora višeg reda. Drugim riječima, kulturni konzervativizam se pokazao kao jedan relativno homogeni konstrukt društvenih stavova.

g