Arhiv tekstova

Na sceni »Jadran« Narod-nog kazališta u Subotici, u nedjelju 20. svibnja, otvoren je 14. međunarodni festival kazališta za djecu, na kojem će se zaključno sa sutrašnjim danom predstaviti 24 kazališta iz 23 države svijeta, što ovogodišnji »lutkarski Bitef« čini »najjačim« u svojoj povijesti.

SVEČANO OTVORENJE: Festival je službeno otvorio pokrajinski tajnik za obrazovanje i kulturu Zoltán Jeges. Ovom su prigodom dodijeljene nagrade za ukupni stvaralački rad na polju kulture i kazališta za djecu »Mali princ« čiji su dobitnici ove godine mađarski lutkar Henrik Kemény (namjesto kojega je nagradu primio generalni konzul Republike Mađarske u Subotici Ferenc Nágy), te srbijanski glumac i osnivač kazališta »Puž« Branko Miličević Kockica i redatelj iz Bjelorusije Viktor Klimčuk, kojima je nagrade uručio direktor festivala Slobodan Marković. 

Osim dječjeg zbora »Zvončići«, i nešto ranije puhačkog orkestra i mažoretkinja, festivalsko otvorenje uveličali su i studenti treće godine smjera glume i lutkarstva na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, koji su u stilu teatra sjene uprizorili zoološku fantaziju »Karneval životinja« Camille Saint-Saënsa. 

Tijekom proteklih dana, osim natjecateljskog repertoara, u okviru pratećeg programa priređene su predstave, nastupi plesnih skupina, revija filmova ali i promocije knjiga, okrugli stolovi, Svibanjska škola lutkarstva i razgovori s laureatima nagrade »Mali princ«.

Međunarodni festival kazališta za djecu »zastore spušta« sutra kada će biti dodijeljene nagrade o kojima odlučuje žiri u sastavu: Henrik Jurkowsky, Luko Paljetak, Hartmut Topf, Viktor Klimčuk i Miroslav Radonjić.

IZLOŽBA »HRVATSKO LUTKARSTVO«: Tradiciju da prije svečanog otvorenja Festival praktički otvori jedna izložba, organizatori nisu mijenjali ni ove godine, te se u Galeriji Otvorenog sveučilišta još sutra može pogledati izložba »Hrvatsko lutkarstvo – autorski dodir« autora Abdulaha Seferovića. Izložba predstavlja radove 12 hrvatskih scenografa i autora lutaka, koje je autor izložbe podijelio u četiri skupine. 

»Pred likovnom dionicom hrvatskog lutkarstva stajala su na početku stvaralačke avanture dva putokaza umjetnički i komercijalni. Prvi su postavili veliki likovni umjetnici i akademici Ljubo Babić i Ivan Kožarić, a drugoga legendarni lutkarski tehnolog Željko Markovina. Njihovo iskustvo i senzibilitet omogućili su šezdesetih godina pojavu osobnih poetika Berislava Deželića, Branka Stojakovića i Ivice Tolića. Prvi je obnovio umjetničku tradiciju, a druga su dvojica unijela duh crtanog filma, stripa i televizije. Tako obnovljen, kreativni potencijal lutkarskog medija zainteresirao je slobodne likovne umjetnike – Zlatka Boureka, Voju Radoičića i Vaska Lipovca. Konačno, u postmodernističkom okruženju i sve izrazitijoj lutkarskoj semantičkoj autonomiji, stvoreni su uvjeti za afirmaciju specijaliziranih i autorski profiliranih lutkarskih dizajnera – Mojmira Mihatova, Vesna Balabanić i Gordane Krebelj. Razlika između predratnog hrvatskog lutkarstva i njegove poslijeratne obnove praktično nije postojala. Hrvatsko lutkarstvo je od Babića i Kožarića, preko Markovine, Deželića, Stojakovića i Tolića, do Mihatova, Balabanićeve i Krebeljeve, uz kreativnu podršku slobodnih likovnih umjetnika, kao što su Bourek, Radoičić i Lipovac, dosegnulo nesputane prostore poetske i metaforične kazališne stvarnosti«, naveo je član festivalskog žirija Miroslav Radonjić, koji je ovom prigodom Zvonku Festiniju, predsjedniku hrvatskog centra Unime, uručio diplomu festivala.

Izložbu je otvorio generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici Davor Vidiš, izrazivši zadovoljstvo što je u Subotici predstavljen dio nacionalnoga dobra Republike Hrvatske kojeg, kako je naveo, možemo promatrati bez prevoditelja budući da »ove lutke govore toliko stranih i naših jezika same za sebe«.                                   g