Arhiv tekstova

Gradska knjižnica u Subotici organizirala je završnu svečanost manifestacije »Za svijet dostojan djeteta«, koja je održana u subotu 19. svibnja. Uz ovu manifestaciju obilježena je i 100-ta obljetnica rođenja čuvene spisateljice za djecu Astrid Lindgren, koja je autorica legendarne vragolanke Pipi Duge Čarape. 

Na ovaj natječaj su pozvani svi koji imaju dara za likovne i literarne radove na temu Pipi Duge Čarape. Sudjelovali su predstavnici devet škola i dva vrtića, te je na natječaj za likovne radove pristiglo preko 150 radova, a za literarne  oko 30 radova. 

NAGDAĐENI RADOVI: Izab-rano je trinaest najboljih likovnih radova, čiji su autori nagrađeni: Anna Horvat, Jelena Evetović, Laszlo Ronald, Ana Dulić, Dorina Jenei, Darko Vukajlović, Bagi Vitor, Snežana Orčić, Sebastijan Marko, Damjan Petrekanović, Mia Bencen i Ana Piuković, a specijalnu nagradu dobila je Danijela Peić, koja je i pokraj slabog vida sudjelovala na ovome natječaju i napravila prekrasnu Pipi. Od autora literarnih radova nagrađeni su: Eva Juriga, Jelena Vidaković, Martin Nimčević i Josip Dulić, koji su svoje radove i pročitali. Svi nagrađeni dobili su prigodne darove, a nagrađena su i dva vrtića koji su aktivno sudjelovali na ovom natječaju, objekti PU »Naša radost« – vrtići »Mala Sirena« i dječji vrtić »Marija Petković«. 

Na ovoj završnoj svečanosti održana je i revija maskiranih »Pipi«, na kojoj se predstavilo osamnaest Pipi Dugih Čarapa, od kojih je izabrano pet najboljih »Pipi«. Voditeljice i animatorice ovoga programa bile su informatorice Gradske knjižnice u Subotici Katarina Čeliković i Helena Omerović, koje su na zanimljiv način dočarale i približile nazočnima život vragolanke Pipi. Nazočne je pozdravila i ravnateljica Gradske knjižnice Valeria Agoston Pribilla, koja se zahvalila školama, vrtićima i roditeljima koji su se odazvali na natječaj i svojim djelima sudjelovali na ovoj manifestaciji. Ujedno je bila prikazana i izložba likovnih radova koji su pristigli na spomenuti natječaj. 

ŽIVOTOPIS SPISATELJICE: Astrid Lindgren je rođena 1907. godine, te se ove godine obilježava 100 godina od njezina rođenja. 

Djela ove švedske književnice za djecu prevedena su na gotovo osamdeset jezika objavljena u više od sto zemalja, što je nedvojbeno svrstava među najpopularnije pisce književnosti za djecu. Odrasla je na imanju u južnoj švedskoj pokrajini Småland, od malih nogu je njezin talent bio izražen. Djetinjstvo na malenom seoskom posjedu bit će česta tema njezinih književnih ostvarenja. Godine 1944. je knjigom »Britt-Marie lättar sitt hjärta« (Britt-Marie otvara svoje srce) osvojila drugo mjesto na natjecanju, dok je sljedeće godine pobijedila romanom »Pipi Duga Čarapa« kojeg je preradila nakon što su ga odbili u izdavačkoj kući Bonniers förlag. Od 1946. do svoga umirovljenja 1970. radila je kao urednica za dječju književnost kod nakladnika Rabén & Sjögren. Boravak u Americi inspirirao ju je za pisanje knjige Kati i Amerika (Kati u Americi). Priče kojima je stekla svjetsku slavu, one koje govore o pustolovinama Pipi Duge Čarape nastale su zapravo u najtežim trenucima u životu Astrid Lindgren, kada je njegovala svoju teško bolesnu kćer Karin.

Gotovo 120 naslova obrađuje širok raspon tema: od djetinjstva u selu i gradu, problema odrastanja kao što je osamljenost, kriminalističkih priča, sučeljavanja s teškim trenucima u životu kao što je smrt u obitelji romanom »Braća Lavljeg Srca«. Često je bila vrlo komična, a nerijetko je koristila i fantastične elemente poput onih u pričama o najjačoj djevojčici na svijetu, Pipi. Prema mnogim njezinim djelima snimljeni su filmovi za djecu, a kasnije, iako se dugo tome protivila, i animirani filmovi. Osim po svojim književnim djelima, Astrid Lindgren je poznata i kao aktivistica u borbi za prava djece i prava životinja. Zbog svoga zalaganja za pravdu, ravnopravnost i nenasilje za života je bila smatrana jednim od najvećih moralnih autoriteta u Švedskoj. Dobila je i mnoga priznanja za svoj humani rad, nagrade za književnost, najprestižnije nagrade za književnost za djecu i mlade. 

Nakon njene smrti 2002. godine švedske su vlasti osnovale književnu nagradu njoj u sjećanje.