Arhiv tekstova

Zadruge se poglavito osnivaju s ciljem lakše i bolje prodaje proizvedene robe i jeftinije kupovine repromaterijala. S tom idejom je oformljeno i nekoliko zadruga u Tavankutu, koje funkcioniraju kao lanac, jedna drugu podupiru i pomažu. 

Među značajnijima je ZZ »Voćko«, koja okuplja dvadesetak voćara iz Tavankuta, a osim nje u Tavankutu djeluje i stočarsko-mljekarska zadruga »Stomlek«, te povrtlarska zadruga,  gdje su na okupu proizvođači paprike i krastavaca. Cijelo je selo organiziralo za određeni vid proizvodnje i svatko se u svom dijelu gospodarstva i specijalizira. 

U Tavankutu djeluje 160 poljoprivrednih gazdinstva, od kojih je njih oko 40 opredijeljeno živjeti od toga. Ukupno su 23 proizvođača odlučila biti među osnivačima voćarske zadruge, a ostali su se izjasnili kao kooperantima zadruge tj. samostalni proizvođači.

VOĆARSTVO: Proizvodnja jabuka u Tavankutu posljednjih je godina jako uznapredovala, pa se oformila poslovna veza između poduzeća »Medoprodukt«, zadruga, njihovih kooperanata i individualnih proizvođača. 

»Suradnja s poduzećem »Medo-produkt« i dalje postoji, nekad smo jako lijepo surađivali, jer smo tamo skladištili robu, međutim zadruga i pojedini individualni proizvođači izgradili su vlastite kapacitete, pa nemamo više potrebe za tu vrstu poslovanja. Ostali smo u nekim tržišnim odnosima, suradnja i dalje postoji, jer poduzeće ponekad kupuje nešto industrijske, pa čak i prvoklasne jabuke za vlastite potrebe. Poduzeće »Yucom« trenutačno ne posluje najbolje, promijenio se vlasnik i nedefinirano je stanje. Mi smo s »Yucomom« imali problema s naplatom naših potraživanja, pa više i ne surađujemo«, komentira predsjednik ZZ »Voćko« Željko Nimčević. Stalni je problem nedovoljne i nekvalificirane radne snage, jer je za sam Tavankut potrebno 500 ljudi – berača. Možda je sada malo lakše jer poduzeće »Yucom« ne radi punim kapacitetom, pa je dio te radne snage na raspolaganju. Glede ekološke proizvodnje jabuke, u Tavankutu se ona i ne pokušava, jer se tu više teži integralnoj proizvodnji voća, što podrazumijeva proizvodnju u kojoj se biljci da samo ono što je neophodno, kako bi se postigla otpornost na bolesti, rabljenje manjeg broja zaštitnih sredstava, tj. treće i četvrte skupine otrova.

PROMJENE: Prije dvadesetak godina prosječna veličina posjeda u voćarstvu bila je pola hektara, dok sada prosječno iznosi preko desetak hektara zasada. Promijenili su se zasadi, više nisu aktualne velike krošnje, kao i uvođenje novih sorti – »klonova«. Ranije se čekala kiša kako bi zalila voćku, danas je gotovo sve pokriveno sustavima navodnjavanja. Pojedini proizvođači otpočeli su i izgradnju vlastite mreže za zaštitu od tuče.

»U dolazećem razdoblju ZZ »Voćko« trudit će se nabaviti suvremeni kalibrator za pakiranje i kalibriranje jabuke i PVC zelene boks palete kako bi ponuda robe bila po svjetskim standardima. To se do sada se radilo s gajbama od 15 kg, u kojima smo i ostvarivali najnižu cijenu na svjetskom tržištu. Kupac traži lijepo namještenu jabuku, opranu i složenu. Jabuka koju mi nudimo je vrhunska, pa je šteta gubiti cijenu zbog pakiranja i ambalaže«, ističe Željko Nimčević. Stotinu i pedeset vagona jabuka se tijekom rujna i listopada spremilo u hladnjaču, što je oko tisuću i pet stotina tona robe, a njihova je prodaja počela tek krajem ožujka. 

PRODAJA: Nekadašnje tržnice na veliko bile su glavna staništa prodaje jabuka, te drugog voća i povrća, a sada žive svoje posljednje dane u tom obliku u kojem trenutačno jesu. Transformacija tražnje samih kupaca, prelazak kupnje na hipermarkete i tjedne nabavke, povlače sa sobom seljenje prodaje voća i povrća u velike prodajne centre. To je svjetski trend i on se odrazio i kod nas, a ovdašnji su proizvođači svoju prodaju prepoznali kod inozemnih kupaca.

»Prodaja nam nije problematična, koliko nam zna biti problematična naplata. Roba se poglavito plasira na rusko tržište, dok manji dio ide za bosansko tržište, a najmanje za potrebe domaćeg tržišta. Pozitivno je to, što ruski kupci koji dolaze kod nas kupovati jabuku, imaju gotovinu i naplata nije prob-lem. Jedino su nam problematični njihovi zahtjevi, jer su puno oštriji i stroži nego što smo mi navik-li na domaćem tržištu. Naviknuti na robu koja dolazi iz Zapadne Europe, iskalibrirana, namještena, ušminkana i dotjerana, u potpunosti zadovoljava njihove zahtjeve. Roba koju mi plasiramo nije lošijeg kvaliteta, već je lošije sređena i upakirana u odnosu na zapadno tržište, pa ostvarujemo i nižu cijenu. Pozitivno je to, što imamo konkurentnost zbog ostvarenog dogovora Republike Srbije i Rusije, koji omogućava trgovinu s jednim postotkom carinske evidencije«, pojašnjava Željko Nimčević. 

RAZVOJ: Jabuka će na ovom području zasigurno i dalje biti dominantna kultura i lider proizvodnje, dok će dolazeće razdoblje utvrditi cijenu i kvalitetu tavankutske jabuke. Po riječima Željka Nimčevića, sljedeće će se godine proširivati zasadi krušaka i bresaka, malo manje zasada marelica zbog utjecanja kasnog proljetnog mraza, te šljiva, ali ne stendlej sorte, već sorti krupnijih šljiva koje su zanimljivije potrošačima, te mogu bolje podnositi prijevoz i manipulaciju. U posljednje tri godine u ZZ »Voćko« postoji i stručna savjetodavna služba, koja broji četiri stručnjaka zadužena za vođenje programa integralne proizvodnje, a stara se i o poštovanju karence kemijskih rabljenih preparata i samom načinu tretiranja kultura. Osim toga, u procesu je uključenje zadruge u ISO i BACAPT standard, pa su u tijeku pripreme objekta i radne snage za rad po tim standardima. Zaključak se svakako svodi na daljnju pro-izvodnju voća, na uvođenje novih tehnologija i specijaliziranje u gajenju kultura. Ne smijemo zaboraviti kako više rada, ulaganja i pažnje, zasigurno rezultiraju i većom koristi.                          g