Arhiv tekstova

Malo informacija o zbivanjima u Vojvodini, mali opseg tema s dominacijom političkih sadržaja, mali opseg socijalnih pozicija subjekata, kao i to da odabir subjekata ne promovira multikulturni karakter Vojvodine, niski tehničko-tehnološki standardi priloga, niska razina profesionalnog angažmana novinara,  – samo su neke od  konstatacija koje je iznijela koordinator empirijskog istraživanja, odnosno monitoringa transformacije Radio televizije Novi Sad u Radiodifuznu ustanovu Vojvodine, Jovanka Matić.

Pod ovim nazivom je, naime, realiziran projekt Novosadske novinarske škole uz potporu Pokrajinskog tajnika za informacije Milorada Đurića. Njegovi rezultati prezentirani su u Izvršnom vijeću Vojvodine generalnoj ravnateljici RTV Dini Vranešević-Kurbatvinsky, članovima Upravnog   i Programskog odbora RTV, ravnateljima i urednicima  programa RTV i članovima  Odbora za informiranje Skupštine Vojvodine. 

OBJEKTIVNO ISTRAŽIVA-NJE: Pokrajinski tajnik za informacije Milorad Đurić je, pozdravljajući nazočne, istaknuo značaj projekta upravo za Radio televiziju Vojvodine. Nakon godinu dana kako je Radio televizija Vojvodine u statusu javnog radiodifuznog servisa Vojvodine pravo je vrijeme da se  sprovede  jedno ovakvo objektivno istraživanje koje će dati odgovor na pitanje koliko ova ustanova ispunjava svoje zakonske obveze javnog servisa. 

Ravnateljica Novosadske novinarske škole Dubravka Valić- Nedeljković upoznala je nazočne s projektom, koji je obuhvatio četiri ciklusa, od kojih su tri obrađena. Prvi ciklus je obuhvatio analizu informativnih sadržaja, koji su praćeni od 18. do 24. rujna 2006. godine, drugi ciklus je obuhvatio analizu kulturno – obrazovnih sadržaja od 6. do 12. studenoga prošle godine, treći  – informativnih sadržaja praćenih tijekom predizborne kampanje od 12. do 18. siječnja ove godine. Četvrti ciklus je realiziran u travnju ove godine. Monitoringom su bili obuhvaćeni programi na srpskom, mađarskom, slovačkom, rumunjskom, rusinskom i romskom jeziku, a utvrđivalo se koliko program RTV Vojvodina uspijeva odgovoriti na zakonske odredbe koje utvrđuju posebne programske zadatke za javni servis, u kojoj mjeri se poštuje pravo na informiranje na materinjem jeziku, u kojoj mjeri javni servis promovira »vojvođanski identitet« koji se očituje u jačanju multikulturalnosti kroz uvažavanje prava na različitost, kao i to koliko programi RUV njeguju tolerantnu i nediskriminacijsku komunikaciju nasuprot jeziku mržnje prema manjinama, odnosno većini. 

Koordinatorica projekta Jovanka Matić rekla je kako je u pitanju bio veoma težak zadatak, jer je trebalo analizirati 11 programa u tri kruga. U prvom krugu praćene su 73 emisije informativnog karaktera s 1186 priloga. U rujnu prošle godine, samo u 11 posto tv-priloga koristila se slika i u sedam posto radio priloga »živi govor«. Istraživanje iz travnja pokazuje kako se taj broj povećao za 10 do 12 posto. Po rujanskim istraživanjima dominirale su neautorizirane vijesti. U travnju je povećan broj autorskih izvještaja i složenijih novinarskih formi. Dakle, uočava se pozitivan trend u svim praćenim prilozima. Analiza priloga tijekom predizborne kampanje ukazuje kako su prekršena pravila RRA kad je u pitanju ravnopravnost, odnosno ravnomjernost prikazivanja svih izbornih listi, ali i to da se više vodilo računa o potrebama političkih partija, nego birača. Pored toga, kako je iznijela Jovanka Matić, zbog nepostojanja zajedničke strategije nije bilo jednake dostupnosti informacija svim etničkim zajednicama. Što se tiče analize ne-informativnih programa, iznijela je zaključak kako ne postoji planiranje programa i ne postoje kriteriji za odabir tema koje su od javnog interesa, kao  i to da ne postoji komunikacija između etničkih zajednica. 

LOŠI UVJETI RADA: Nakon prezentacije rezultata ovog projekta poveo se razgovor u kome su sudjelovali ravnatelji i urednici Radio televizije Vojvodine. Generalna ravnateljica RTV Dina Vranešević Kurbatvinski je iznijela značaj dobivenih rezultata, jer se »greške« jedino tako mogu ispravljati. Ona je, međutim, ukazala kako RTV nema preduvjete da postane javni servis, jer 40 posto Vojvodine nije »pokriveno« signalom.  Naime, srušeni odašiljači nisu obnovljeni i izgrađeni, oprema je zastarjela – kamere su iz 75. godine prošlog stoljeća, nedostaju računala, vozni park – dakle tehničko-tehnološki preduvjeti za proizvodnju programa, pa i kvalitetnog programa.  Ona smatra kako je nedopustivo da nitko u državi o tome ne vodi brigu i uputila apel da se osiguraju sredstva za ove namjene. Kritika na proizvodnju programa stoje i stoga će RTV uspostaviti suradnju sa Novosadskom novinarskom školom, kroz seminare i edukaciju za izvještače Radija i televizije Vojvodine. 

Na kraju sastanka, pokrajinski tajnik za informacije Milorad Đurić je ukazao na značaj provođenja ovakvog istraživanja i razmjenu argumenata o njegovim rezultatima. 

»Javni servis mora biti izložen javnosti na različite načine, jer je osnovan da služi građanima Vojvodine i financiran novcem građana Vojvodine. Uspjeh današnjeg okruglog stola je što je otvorio svojevrsnu javnu debatu o programima RTV i iznio u javnost probleme i rezultate rada. Ono o čemu bi trebalo sljedeći put govoriti jest misija javnog servisa i tu su moguća različita mišljenja. Nije sporno da je Radio televizija Vojvodine »hendikepirana« u svakodnevnom radu, ali misija javnog servisa je da informira, educira i zabavi. Imamo dva javna servisa – nacionalni i pokrajinski i zato je glavna tema kakva je funkcija pokrajinskog radiodifuz-nog javnog servisa. Nedovoljno  sadržaja iz Vojvodine je glavni problem o kome treba razmišljati. Misija i koncepcija Radio televizije Vojvodine  nalazi se u odgovoru na pitanje čega ne bi bilo na medijskom nebu da nema Radio televizije Vojvodine. Ona ne treba da bude klon nacionalnog javnog radiodifuznog servisa«, zaključio je Milorad Đurić                       g