Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Spajanje prekinutih veza dvaju naroda i kultura

S namjerom da u drugi plan potisnu vremena kada su se kidale mnoge veze među ljudima, te prizovu neka nova vremena nadvladavanja nesporazuma i ponovne uspostave veza – u zemunskom je kazalištu »Pinokio« prošle subote održana priredba pod nazivom »Srpsko-hrvatski memento«. Naime, bila je ovo prva zajednička večer na kojoj su sudjelovali članovi i predstavnici Zajednice Hrvata Zemuna – Knjižnice i čitaonice »Ilija Okrugić« iz Zemuna i Srpskog kulturnog društva »Prosvjeta« iz Zagreba. Priredba je održana pod pokroviteljstvom Službe za ljudska i manjinska prava Republike Srbije i uz potporu Kršćanskog kulturnog centra.
PREDSTAVLJANJE »PROS-VJETE«: Srpsko kulturno društvo »Prosvjeta« je osnovano prije 63 godine i ono danas, kako je naveo glavni tajnik Društva Rade Dragojević, predstavlja krovnu kulturnu instituciju Srba u Hrvatskoj. Društvo ima 52 pododbora diljem Hrvatske i oko 2000 članova. Prema Dragojevićevim riječima, osim kulturnog amaterizma koji je folklornog pjevačko-plesačkog tipa, »Prosvjeta« je aktivna i na polju izdavaštva u okviru kojeg se bavi širokim dijapazonom tema. »Objavljeno je oko 100 naslova, a što se tiče periodike izdajemo časopis dvomjesečnik ‘Prosvjeta’ i godišnjak ‘Ljetopis’«, rekao je Dragojević te naveo pojedine naslove kao što su zbirka aforizama »Šaka čičaka« Grigora Viteza, roman »Uz Kupu« Dragana Božića i politička rasprava »Sumrak intelekta« Jovana Mirića.
Knjige u izdanju »Prosvjete« iz oblasti znanstveno-istraživačkog rada predstavio je povjesničar umjetnosti i autor monografije »Manastir Krka« Branko Čolović. On je podsjetio kako iza ovoga i sličnih izdanja poput knjige »Saborna crkva vavedenja Bogorodice u Plaškom« Dragana Damjanovića, stoji višegodišnji skrupulozni proces obrade etnografske baštine i kulturno-povijesnih spomenika. »Tragom bolje situiranosti, Hrvatska pomaže dokumentiranje srpskog naslijeđa u Hrvatskoj«, rekao je Čolović, dodavši da se sve knjige financiraju iz državnog proračuna Republike Hrvatske. 
Tijekom večeri prikazan je i dokumentarni film pod naslovom »Manastiri Dalmatinske Eparhije« autora Stipe Ercegovića, koji je prva ozbiljnija filmska koprodukcija između Srbije i Hrvatske.  
OKRUGIĆEV ZNAČAJ: O značaju Ilije Okrugića, čije ime nosi tamošnja knjižnica, govorio je predsjednik Zajednice Hrvata Zemuna Stipe Ercegović, podsjetivši kako je ovaj pjesnik i književnik, glazbenik i pučki dramatičar, teolog i svećenik ali i zagovarač prijateljstva južnoslavenskih naroda, bio kapelan upravo u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zemunu. Stihove Ilije Okrugića ovom su prigodom govorili Marija Opsenica i Aleksandar Saša Alač.
U glazbenom dijelu programa nastupili su narodni orkestar SKD »Prosvjeta« iz Vukovara s vokalnim solistima RTV-a – Živojinom Jergićem i Aleksandrom Padrov, te violinistica Anamarija Vučić, koja je uz glasovirsku pratnju prof. Natalije Mladenović  izvela 1. i 2. stavak Sonate u D-duru Jean Marie Lechlaira.
 
 
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika