Arhiv tekstova

Prošloga je tjedna, u posljednjim minutama zakonskoga roka, izabrana nova Vlada Republike Srbije. Po završetku petodnevnog predsjedavanja Tomislava Nikolića, zbog vremenske stiske izbor novog predsjednika Skupštine bio je odgođen za 22. svibnja. Poslije dvodnevnog zasjedanja za predsjednika Narodne Skupštine Srbije izabran je kandidat Demokratske stranke dr. Oliver Dulić, a uz ranije izabrana tri potpredsjednika Natašu Jovanović (SRS), Radojka Obradovića (DSS) i Milutina Mrkonjića (SPS), izabrana su još trojica, Božidar Delić (SRS), Miloljub Albijanić (G17 plus) te Esad Džudžević u ime stranaka manjina, kojima je potpredsjedničko mjesto ustupila Liberalno-demokratska partija. 

REFORMIRATI SKUPŠTINU:  Kandidat Demokratske stranke za predsjednika Narodne skupštine Srbije Oliver Dulić jedanaesti je predsjednik parlamenta od obnove višestranačja u Srbiji 1990. godine. Obraćajući se zastupnicima, rekao je kako mu je »stranka ukazala veliku čast s obzirom na to da je mlad čovjek, ali da je ovu namjeru Demokratske stranke shvatio vjerojatno kao pokušaj da se na političku scenu instaliraju novi ljudi koji nisu opterećeni problemima iz prošlosti«.

U svojemu govoru je istaknuo i potrebu »mijenjanja odnosa između političkih stranaka i zastupnika u Skupštini, odnosa javnosti i građana prema parlamentarizmu i odnosa same Vlade i drugih državnih institucija prema najvišem demokratskom tijelu u državi Srbiji“. Ukazao je i na to kako zastupnici ponekad svojim nastupima spuštaju kulturološku ljestvicu i pridonose povećanju netolerancije, nekulture i podjela u društvu.

Među prioritetima je izdvojio usvajanju zakona o Skupštini Republike Srbije, promjenu Poslovnika kako bi se osigurao balans, odnosno kako bi oporba imala dovoljno prostora da ukazuje na pogreške vlasti, a istodobno Parlament bio efikasan. Zatim, kako treba »urediti odnos Skupštine prema Vladi, te da ministri moraju biti nazočni u Parlamentu i braniti svoje zakone«. 

Među ostalim, ukazao je na to da Skupština Republike Srbije treba mijenjati odnos s javnosti i medijima kao i odnos zastupnika s biračima. 

»Plan je da se rad skupštine prilagodi potrebi građana da u svojim sredinama imaju mogućnost razgovarati sa svojim zastupnicima... Želim vam obećati kako ću vam uvijek biti na raspolaganju bez obzira kojoj političkoj opciji pripadali«, istaknuo je Dulić.

SKUPŠTINSKA RASPRAVA: Najveći dio rasprave koji je uslijedio poslije obraćanja dr. Olivera Dulića bio je daleko od predviđenog dnevnog reda. Raspravljalo se o položaju Roma u Srbiji, te svojatalo koja je stranka više učinila za ovu manjinsku zajednicu, a bilo je riječi i o srpsko-albanskim odnosima na jugu Srbije.

Šef zastupničke grupe Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić najavio je u skupštinskoj raspravi kako će radikali biti protiv izbora Olivera Dulića za predsjednika parlamenta sve dok ih ne uvjeri da Skupština može biti »demokratska i narodna«, u kojoj će »svi zastupnici biti jednaki u odnosu na predsjednika, i moći kontrolirati Vladu«. 

Nikolić je Duliću zamjerio da mu nedostaje »zrelost i iskustvo u karijeri«. 

»Nadgledanu potporu« Oliveru Duliću za izbor na mjesto predsjednika Skupštine, najavio je šef zastupničke grupe Vojvođanski zastupnici Nenad Čanak,  te je objasnio kako to znači da će »gledati što on radi«. 

Šef zastupničke grupe Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović izjavio je kako je toj stranci onemogućeno pružanje potpore Duliću za izbor predsjednika Skupštine zbog toga što je u prijedlogu predlagača rečeno da vladajuća većina stoji iza njegove kandidature. 

»Mi smo oporba Vojislavu Koštunici i mislimo da po ovom pitanju ne postoji prostor za promjenu stava. Ovo nije osobni stav prema Duliću, već prema pogrešnoj politici koja ne odgovara potrebi parlamenta i društva«, rekao je Jovanović, obraćajući se sa skupštinske govornice. 

Zastupnici stranaka manjina u raspravi su najavili kako će glasovati za izbor Olivera Dulića i istak-nuli da od njega očekuju da razumije njihove probleme i pomogne u ostvarivanju važnih projekata. 

SVM za sada ne može podržavati politiku Vlade jer se ni deklarativno ne bavi manjinama, rekao je šef zastupničke grupe Balint Pasztor, te dodao kako očekuje da Dulić na dnevni red stavi prijedlog za izmjene Zakona o radiodifuziji, kako bi se mediji na jezicima manjina izuzeli iz privatizacije. 

Zastupnik Romske partije Srđan Šajn  rekao je kako će podržati  Dulića  jer je to rezultat dogovora koji treba povesti Skupštinu naprijed. 

Jedino je zastupnik s liste Koalicija Albanaca Preševske doline Riza Halimi najavio kako će biti uzdržan prilikom glasovanja za izbor predsjednika parlamenta zbog toga što ne vidi da postoji dobra volja za rješavanje pitanja manjina. 

Najžešću raspravu izazvali su zastupnici SRS-a kada su za skupštinskom govornicom predočili pozivnice za prijem povodom sastanka stalnog komiteta Vijeća Evrope na kojima piše da je predsjednik Skupštine Srbije Oliver Dulić, a u tom trenutku još nije bio izabran na tu dužnost.

Dulić se složio kako to jest skandal, da on nema ništa s tim, te da će ispitati tko je unaprijed tiskao pozivnice s njim u potpisu. 

Poslovnik o radu određuje da sve sjednice, osim konstitutivne i one na čijem su dnevnom redu proračun i izbor vlade, imaju odvojene rasprave od dana za glasovanje. Po završetku rasprave, zasjedanje je bilo prekinuto 22. navečer, te je rasprava o potpredsjednicima, popunjavanju odbora i glasovanje o novom predsjedniku odgođena za drugi dan, 23. svibnja.

Drugoga dana skupštinskog zasjedanja uslijedila je rasprava o predloženim kandidatima za mjesta potpredsjednika Skupštine, u kojoj su šefovi zastupničkih grupa predstavili svoje kandidate. Poslije stanke, većinom od 136 glasova za predsjednika Skupštine Srbije izabran je dr. Oliver Dulić, protiv je bilo 98 zastupnika (SRS, SPS i LDP), suzdržani su bili Dulić i zastupnik Riza Halimi, a odsutno je bilo 15 zastupnika.

Potom je uslijedilo javno glasovanje i o predloženim kandidatima za upražnjena potpredsjednička mjesta. Za nove potpredsjednike većinom glasova izabrani su Miloljub Albijanić (G17 plus), Božidar Delić (SRS), te Esad Džudžević u ime stranaka manjina. Većinom glasova popunjeni su i skupštinski odbori.