Arhiv tekstova

 

Drugi sastanak predsjednika Izvršnog vijeća Bojana Pajtića s predstavnicima nacionalnih vijeća nacionalnih manjina sa sjedištem na teritoriju Vojvodine posvećen  izmjenama izbornog sustava za izbor zastupnika u Skupštinu AP Vojvodine i većem neposrednom udjelu predstavnika nacionalnih zajednica u političkom životu Pokrajine, održan je u Izvršnom vijeću Vojvodine 22. svibnja. 

Temeljem prijedloga radne skupine koju čine predstavnici Izvršnog vijeća i nacionalnih vijeća, usvojena su osnovna polazišta i kriteriji za izmjenu izbornog sustava na pokrajinskim izborima, kojima bi predstavnicima nacionalnih zajednica bila osigurana posebna zastupnička mjesta u Skupštini Vojvodine. Za predstavnike nacionalnih zajednica bi prema ovom prijedlogu trebalo biti osigurano 10 posto od ukupno 120 skupštinskih mandata, tako da bi nacionalne zajednice imale pravo na 12 zastupničkih mjesta u vojvođanskom parlamentu. 

U podjeli ovih zastupničkih mjesta mađarskoj nacionalnoj zajednici pripala bi tri mandata, s po dva mandata raspolagale bi slovačka i hrvatska nacionalna zajednica, a po jedan mandat pripao bi predstavnicima makedonske, rusinske, rumunjske, romske i bunjevačke nacionalne zajednice. Kako bi mogla imati mogućnost izbora svog zastupnika u Skupštinu Vojvodine, nacionalna zajednica mora brojati najmanje 10 tisuća pripadnika i imati utemeljeno nacionalno vijeće na teritoriju Vojvodine. Nacionalna vijeća bi prema ovom prijedlogu bila zadužena za pripremu biračkih popisa za svaku od nacionalnih zajednica, na kojima se mora naći najmanje 50 posto upisanih birača, pripadnika pojedine zajednice, ali ne bi odlučivali o zastupnicima iz redova nacionalnih zajednica već bi izboru odlučivali sami glasači.

U Vojvodini manjine čine 35 posto stanovništva i na ovaj bi se način osigurao jedan  stabilan i demokratski mehanizam za njihovo neposredno političko predstavljanje, što je posebno važno za nacionalne zajednice koje nemaju svoje političke stranke.