Arhiv tekstova

Predsjednik Izvršnog vijeća AP Vojvodine Bojan Pajtić i predsjednici manjinskih nacionalnih vijeća dogovorili  su u utorak da deset posto mandata u pokrajinskom parlamentu bude zagarantirano zastupnicima iz redova nacionalnih manjina. Prema ovome prijedlogu, ako »prođe«, osam nacionalnih manjina bi u budućem sazivu pokrajinskog parlamenta imalo 12 zagarantiranih mandata.

Kao najbrojnija manjinska nacionalna zajednica Mađari bi imali ima tri zagarantirana mjesta, po dva bi imali Hrvati i  Slovaci, a po jedan zastupnički mandat bio bi garantiran Bunjevcima, Makedoncima, Romima, Rumunjima i Rusinima. Prema ovome modelu nacionalna vijeća bi bila zadužena za pripremu biračkih popisa, na kojima bi se moralo naći najmanje 50 posto pripadnika onih manjina čijih pripadnika ima više od 10.000, kandidate za zastupnike bi kandidirali građani a zatim bi i odlučivali, prema većinskom sustavu, o tome tko će ući u pokrajinsku skupštinu i biti njihov predstavnik. 

Tako bi brojnije nacionalne manjine sudjelovale u raspodjeli ovih mandata, a najbrojnije i politički organizirane manjine bi mogle imati i više predstavnika jer bi njihove stranke mogle također, paralelno, sudjelovati na izborima. To se prije svega odnosi na najbrojniju, mađarsku manjinu u Vojvodini i njihovu najsnažniju političku stranku. 

Prema Pajtićevim riječima postignut je konsenzus o ovom modelu u nacionalnim vijećima, model je podržan i od Demokratske stranke i Saveza vojvođanskih Mađara, a preostaje dogovor s ostalim strankama prije svega onima koje tvore republičku Skupštinu, budući da AP Vojvodina, trenutačno, nema zakonodavnu vlast i sva se zakonska akta moraju  »amenovati« u Beogradu. Tako, za sada, ova novost u političkom životu i odnosima većine i manjina ostaje u vojvođanskim okvirima. 

A ako ovaj prijedlog »prođe«, kako su ga zamislili njegovi tvorci, onda predstoji veliki zadatak konstituiranja posebnih  biračkih spiskova za čiju će tehničku provedbu biti zadužena nacionalna vijeća.