Arhiv tekstova

U Kulturno informativnom centru (KIC) u Zagrebu, u srijedu 2. svibnja, održana je filmska tribina i predavanje posvećeno kulturi i životu srijemskih Hrvata. Organizator ove tribine je Art kino KIC-a u suradnji s Zajednicom Hrvata Zemuna i Knjižnicom i čitaonicom »Ilija Okrugić«, a otvorio ju je voditelj filmskog programa Tomislav Jagec. 

Uvodnu riječ održao je predsjednik Zajednice Hrvata Zemuna Stipe Ercegović, ustvrdivši kako je Zemun, grad iz kojeg dolaze, jedan od najstarijih gradova s dubokim hrvatskim tragovima, neuništivog hrvatskog duha i bogate kulturne baštine. Također je upoznao Zagrepčane kako je prije četiri godine u Zemunu otvorena knjižnica i čitaonica  koja nosi ime po književniku, skladatelju i svećeniku Iliji Okrugiću i da je to prva hrvatska institucija otvorena na tim prostorima nakon 60 godina, s temeljnim ciljem čuvanja i njegovanja kulturne tradicije Hrvata u Zemunu i okolici. 

PREDSTAVLJANJE KNJIGA: Prvi se zagrebačkoj publici sa svoje četiri knjige predstavio književnik, pjesnik, glazbenik, voditelj tamburaške sekcije HKPD »Tomislav« iz Golubinaca Ilija Žarković-Žabar. Knjiga »Iz naše avlije i komšiluka« zapravo je zbirka šaljivih dosjetki i autentičnih dijaloga Golubinčana, ili kako ju je autor sam opisao »mala prostonarodna domišljanka u 100 i nešto lekcija«. Druge dvije knjige »Tanke žice tamburice« i »Svirac svira« vezane su uz tamburašku glazbu. Prva je škola za tamburu, odnosno bisernicu i brač, a druga, zbirka 224 tamburaške pjesme uz notne zapise, harmonije i tekstove. Četvrta, i najnovija knjiga, koju je predstavio ovaj »svaštar«, kako sam sebe naziva Ilija Žarković, zbirka je poezije »Ni tamo ni ovamo«.

Nakladnik sve četiri knjige ovog člana Društva hrvatskih književnika od 1997. godine je HKPD »Tomislav« iz Golubinaca.  

IZLOŽBA SLIKA: Nakon književnosti zagrebačka je publika uživala u slikama Dragana Rumenčića, slikara, arhitekta, novinara i karikaturiste, rođenog 1935. godine u Zemunu. Ovaj eminentni akademski slikar imao je do sada 25 samostalnih i 13 skupnih izložbi diljem svijeta, bivši je urednik karikature kultnog lista »Jež«, dobitnik brojnih nagrada i priznanja od kojih izdvajamo prvu nagradu za političku karikaturu u Montrealu 1969. godine, prvu nagradu sportske grafike u Anconi 1980. godine, prvu nagradu na natjecanju karikaturista crtača  glavnih gradova Europe u Bruxellesu 1982. godine, prvu nagradu na festivalu »Radost života« u Amsterdamu 1990. godine te nagrade »Pjer«, »Zlatno pero Beograda«, »Ekološke karikature« i još mnoge druge. Rumenčić je izložio svojih 25 slika pod nazivom »Tošin bunar i okolica«, slikanih u kombiniranoj tehnici, s motivima Zemuna na početku dvadesetog stoljeća. U izloženim  slikama vidjeli smo Zemun s početka prošlog stoljeća, grad fijakera, srijemskih ratara, vinogradara, dunavskih alasa i židovskih trgovaca. Grad napredan i buntovan, uvijek ispred svoga doba i otvoren ka prostranstvima svijeta, grad nad kojim lebdi kula Janka Sibinjanina i koji odiše svojom bogatom prošlošću. I ova je izložba potvrdila Dragana Rumenčića kao trenutačno najvažnijeg likovnog umjetnika i istinskog predvodnika hrvatskih slikara iz Srijema.

ZANIMLJIVA GLAZBALA: Glazbenik, skladatelj i samouki konstruktor puhačkih instrumenata Josip Komljenović-Žigin  predstavio se svirajući na instrumentima koje je sam konstruirao ili doradio već postojeće. Prvo je predstavio puhački drveni instrument pod nazivom »žigafon«. Ovaj novi instrument konstruirao je sam Komljenović, a radi se o jednoj vrsti svirale koja  proizvodi najveći raspon tonaliteta, sa specifičnom i jedinstvenom bojom tonova. Osim toga,  Josipov nemirni istraživački duh  doveo ga je do novih rješenja u izradi okarine, a ovom prigodom predstavio je i dorađene dvojnice, kao i sasvim novi instrument »jerkafon«.

Za kraj ove srijemske večeri u glavnom gradu Hrvatske, upriličena je projekcija dokumentarnog filma scenariste i redatelja Stipe Ercegovića »Srijem u vremenu i prostoru«. Film kronološki prikazuje život, opstojnost i graditeljske pothvate Hrvata iz Srijema od 924. godine kada je prvi hrvatski kralj Tomislav uspostavio istočne granice svoje države na Dunavu do Zemuna pa sve do današnjih dana. Također spominje i znamenite Hrvate rođene u Srijemu koji su, svaki na svoj način, obilježili hrvatsku povijest, a ime jednog od njih, bana Josipa Jelačića, nosi i centralni trg glavnog grada Hrvatske, Zagreba.