Arhiv tekstova

Hrvatska je čitaonica u pet godina svoga djelovanja ostavila duboke tragove u kulturi hrvatske zajednice u Vojvodini. Povod je to i za kraći razgovor s ravnateljicom ove udruge Katarinom Čeliković o programu obilježavanja ovog malog jubileja,  te o projektima udruge u ovoj godini.

4Kako će Hrvatska čitaonica obilježiti petu obljetnicu svoga djelovanja?

Često mi je u mislima rečenica – narod u jeziku živi. To je od početka bila misao vodilja u svim manifestacijama Hrvatske čitaonice. Način predstavljanja kulture nekog naroda je od posebne važnosti. Svijest o poraznoj činjenici u kulturi o nečitanju ili okretanju potpuno novim medijima okrenula nas je traženju novih vidova bavljenja književnošću i jezikom, ali i širim pojmom kulture.

U programu proslave ćemo u tim novim tehnikama predstaviti sve segmente rada Hrvatske čitaonice. Program pod nazivom »U čast riječi« bit će multimedijalnog karaktera i predviđen je za petak, 11. svibnja. Kako je i program djelovanja usmjeren prema prostoru cijele Vojvodine, gdje žive Hrvati, sudionici će i na proslavi biti iz onih mjesta iz kojih su i ranije sudjelovali. U pripremnim radnjama najvažnija je izrada elektronske prezentacije Hrvatske čitaonice, što je u tijeku, a s obzirom na brojne sadržaje kroz pet godina to će biti vrlo zahtjevan projekt.

4Možete li najaviti nešto specifično za ovu proslavu?

Iako ne bih željela praviti neki tajanstveni program, ipak moram najaviti večer drugačiju od ostalih, na kakve smo navikli u našoj sredini. U tom smislu, program »U čast riječi« bit će malo iznenađenje upravo po načinu izvođenja, a potrudili smo se uključiti izuzetno velik broj gostiju, poglavito onih koji su ranijih godina sudjelovali na našim manifestacijama. Bit će to poziv da se riječ promatra svakodnevno, kroz sve što nas okružuje. A o tome će progovoriti na svoj način djeca, mladi, odrasli. 

4Kako ocjenjujete proteklo razdoblje i ono što je Hrvatska čitaonica uradila za pet godina postojanja?

Razdoblje od pet godina može biti i kratko i relativno dugo, a mjerilo je ipak postignuti rezultat. Početak je bio sav u zanosu, jer je za hrvatsku zajednicu bilo važno stvoriti udrugu koja će povezati prostor Vojvodine, ali i s Hrvatima u Mađarskoj, Austriji, Hrvatskoj, pa i Rumunjskoj, a to je rezultiralo međunarodnom suradnjom. Programi su od početka bili tako koncipirani. Osnovni ciljevi zacrtani na početku ostvareni su skoro u potpunosti, od obrazovnog okrenutog djeci, koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, preko popularizacije književne baštine i jezika, skupljanja zavičajne knjige do nakladničke djelatnosti.

Od većih projekata istaknula bih okupljanje pučkih i drugih pjesnika »Lira naiva« s ciljem poticanja pisanja na bunjevačkoj i šokačkoj ikavici, ali i književnom hrvatskom jeziku – održana su četiri susreta, svake godine sa sve više sudionika; pokrenuta je velika Pokrajinska smotra recitatora na hrvatskom jeziku na kojoj nastupi stotinu djece i mladih, a pet godina za redom najbolji su recitatori nagrađeni izletom u Osijek; pet puta je održana najveća književna manifestacija Hrvata u Vojvodini, pod nazivom Dani Balinta Vujkova.

Vrlo zahtjevan projekt bila je adaptacija i otvorenje Spomen kuće prof. Bele Gabrića, koja sada živi svakodnevno i u kojoj se sastaje nekoliko udruga.

Nezaobilazna je nakladnička djelatnost, što je u uvjetima nesigurnog financiranja pravi pothvat. U pet godina uspjeli smo tiskati dvanaest knjiga, samostalno ili u suradnji s Katoličkim institutom za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, Hrvatskim akademskim društvom i Gradskom knjižnicom. Od posebne je važnosti pokretanje edicije dječje knjige što držimo višestruko potrebnim. Pokrenuli smo zvučnu ediciju s narodnim pripovijetkama, uradili prvi animirani film, nekoliko filmova o našim zavičajnim velikanima. U formi elektronske knjige na web stranici Hrvatskoga nacionalnog vijeća objavili smo nekoliko naslova.

Organizirali smo dvadesetak književnih večeri posvećenih našim književnicima i značajnim obljetnicama, predstavljane su knjige nekih naših pisaca, a u gostima smo imali i pisce poput Enesa Kiševića i Zlatka Kramarića.

4Kako je to sve bilo financirano?

Svi su projekti bili financirani uglavnom preko natječaja. Međutim, veliki je dio »pokriven« dragovoljnim radom, što onda s vremenom rezultira umorom i pitanjem daljnjeg rada. Pribavljanje sredstava iziskuje doista veliki napor. Međutim, još uvijek vjerujem da ćemo smoći snage u skorije vrijeme izraditi kulturni plan po kojem će neki projekti biti redovito financirani, kako ne bilo upitno njihovo održavanje.   

4Što još pripremate za ovu godinu?

Prva polovica godine prolazi u znaku pripreme susreta pučkih pjesnika pod nazivom »Lira naiva« koji će ove godine biti u subotu, 30. lipnja, u Bačkom Monoštoru. Pjesnici već šalju svoje pjesme, javljaju se mnogi po prvi put te očekujem dosad najveći broj sudionika.

Najveća književna manifestacija - Dani Balinta Vujkova zahtijevaju najviše energije jer se sve radi kao da će biti i financijski pokriveno, ali mnogo toga ovisi i o materijalnim mogućnostima. Organizacijski odbor je definirao sadržaj ovogodišnjih »Dana«, određene su teme i upravo ćemo raspisati otvoreni poziv za sudjelovanje u znanstvenom skupu. Dogovorena je i suradnja sa školama.  

Pripremamo i nekoliko knjiga i nastavljamo zvučnu ediciju narodnih pripovijedaka u suradnji s hrvatskim uredništvom Radio Subotice. Od knjiga ističem kapitalno djelo – zbirku dramskih tekstova zavičajnih autora. Bit će to izbor dramskih uradaka u zadnjih stotinu godina, za čime se osjeća velika potreba u udrugama.

g