Arhiv tekstova

Život se u Vukovar vratio u svoj svojoj punini i svakodnevicom odišu demokratske promjene, a u očima javnosti, i naše i svjetske, bit ćemo toliko uspješni koliko to budu i sve manjinske zajednice koje s nama dijele tu svakodnevicu, a u Vukovaru se manjinskim pitanjima poklanja dužna pozornost. Grad heroj, ranjeni grad, grad povratnika živi svoju svakodnevicu poput većine naših gradova, a međunacionalnih problema u posljednje vrijeme gotovo da i nema. Tu i tamo zabilježi se poneka iskra, ali zar to nije slučaj i s drugim sredinama, u kojima nacionalno pitanje nije bilo zaoštreno do usijanja. 

Vukovar su branili mnogi hrvatski dragovoljci, ali u multietničkom Vukovaru u obrani su sudjelovali i pripadnici nacionalnih manjina, pa i Srbi, poput braće Nenada i Predraga Gagića, kojima se Vukovarci žele odužiti, zaključeno je na nedavnom skupu »Nacionalne manjine u obrani Vukovara«, kojega je organizirala Udruga Vukovar 1991. zajedno s ogrankom Matice hrvatske u Vukovaru, a o tome su govorili Zoran Šangut, predsjednik Udruge Vukovar 1991., dr. Juraj Njavro, predsjednik Udruge liječnika-dragovoljaca, Žarko Pavletić, zapovjednik satnije na Sajmištu, Vinko Žanić, zapovjednik obrane Bogdanovaca i Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske.

MANJINE SU DIO ZA-JEDNICE: Nedavno je Koordinacija nacionalnih manjina Vukovarsko-srijemske županije predstavila bilten »Manjine dio zajednice«, a predsjednik ove Koordinacije Josip Kel istaknuo je, kako je to pokušaj da se pokaže dobar odnos s većinskim narodom i građenje suživota na dobrobit svih žitelja grada na Dunavu, suradnja s gradskim Vijećem i Skupštinom županije te svim njihovim tijelima i sudjelovanje u kulturnom, sportskom i ukupnom življenju na ovim prostorima.

Ovom projektu odazvale su se sve manjinske zajednice koje djeluju na prostoru županije osim albanske, ali ona ne djeluje niti u okviru Koordinacije. Najbrojnija je svakako srpska manjina s više od 30 tisuća žitelja, što je oko 15 posto od ukupnog broja stanovnika, drugi po brojnosti su Mađari s oko 1 posto ili nešto više od 2000 žitelja, između 1 i 2 tisuće žitelja imaju rusinska, slovačka i bošnjačka manjina, a manje od tisuće imaju ukrajinska, albanska, romska, njemačka i austrijska manjina.

Voditelj projekta i autor biltena, ujedno i tajnik Koordinacije nacionalnih manjina, Josip Šerić, tom prigodom je rekao: »Projekt smo realizirali u suradnji sa Zakladom za razvitak civilnoga društva, gdje smo još prošle godine inicirali kao prioritet i inicijative građana pod nazivom ‘Manjine dio zajednice‘, a unutar toga osmislili smo ovaj bilten, kojega uređuje svatko u svojoj manjinskoj zajednici, ali kao realan prikaz življenja svake od navedenih manjina na ovim prostorima i to kroz sve segmente življenja – od politike, kulture, sporta, zabave, zapošljavanja, dakle, koliko je svaka od manjina involvirana u sve životne tokove i u rad ove naše županije«.

STRADANJA NIJEMACA: I kad smo već kod manjina, nedavno je u organizaciji vukovarskog franjevačkog samostana i ogranka Matice hrvatske predstavljen Zbornik o stradanju vukovarskih Nijemaca u periodu 1945-47. godine, o čemu je govorio gvardijan fra Zlatko Špehar i priređivač knjige prof. dr. Vladimir Gajger. Pozivom na brojne dokumente i sjećanja dr. Gajger je istaknuo da su Nijemci predstavljali veliki dio stanovni-štva grada u predratnom razdoblju i da su dali veliki doprinos ukupnom življenju na ovim prostorima, no onda su jednostavno nestali nakon osloboditeljskih akcija antifašista, a za sudbine mnogih nestalih se ni do danas ništa ne zna, mada mnogi od njih nisu imali nikakve krivice, osim što su bili drukčiji, pripadnici drugoga naroda.

I još jedan je skup organiziran ovih dana u Vukovaru s temom Obnova i revitalizacija spomeničke baštine u organizaciji Gradskog muzeja Vukovara, Radne zajednice podunavskih zemalja, koja okuplja predstavnike regija 10 podunavskih zemalja i Radne skupine za kulturu i znanost iz Donje Austrije, a sudjelovalo je tridesetak sudionika, dok je o iskustvima iz svojih regija govorilo 12 izlagača.  Ruža Marić, ravnateljica Gradskog muzeja Vukovar i dr. sc. Eugen Scherer, voditelj Radne skupine za kulturu i znanost, ocijenili su ovaj skup kao izuzetno koristan za obnovu i revitalizaciju spomeničke baštine na ovim našim prostorima.