Arhiv tekstova

U Budimpešti djeluje neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost »Croatica«. Ovo poduzeće su osnovali Hrvatska državna samouprava i Savez Hrvata u Mađarskoj 1999. godine, imajući u vidu važnost pisane hrvatske riječi. Poduzeće »Croatica« ima svoje sjedište u Budimpešti i vlastitu tiskaru.

U ovoj izdavačkoj kući tiskaju se djela hrvatskih književnika koji žive u Mađarskoj, zbornici radova, monografije, tjednik Hrvata u Mađarskoj »Hrvatski glasnik«, te udžbenici, jer »Croatica« raspolaže autorskim pravom na izdavanje 61 udžbenika, među kojima su udžbenici za hrvatsku, njemačku, slovensku, slovačku, rumunjsku, grčku i bugarsku zajednicu u Mađarskoj.

RAZVOJ NAKLADNIČKE DJELAT-NOSTI: »Croatica« također objavljuje i Hrvatski kalendar, godišnjak hrvatske manjine u Mađarskoj. Kalendar obuhvaća važne događaje u kulturnom, prosvjetnom, političkom i vjerskom životu hrvatske manjinske zajednice.

»Osnivači poduzeća su 2002. godine utemeljili časopis za kulturu, vjerski i društveni život Hrvata u Mađarskoj – ‘Pogledi’. Čitatelji u časopisu mogu pronaći informacije o književnosti, jeziku i povijesti. ‘Pogledi’ sadrže raznu tematiku i žanrove. Objavljuje se: poezija i proza, prijevodi, intervjui s književnicima, književna kritika, te znanstveni tekstovi o jeziku i kulturnoj baštini«, kaže Stjepan Blažetin, suurednik ovog časopisa, koji uređuje zajedno s dr. Dinkom Šokčevićem. 

Glede nakladničke djelatnosti Stjepan Blažetin napominje da je u Pečuhu djelovao Hrvatski institut, čija je jedna od aktivnosti bila i izdavačka djelatnost, ali Hrvatski institut trenutno ne radi.

ZNANSTVENA DJELA: »Hrvatski znanstveni zavod je osnovan u Pečuhu kao udruga 1995. godine. Zavod je nastojao okupiti sve znanstvenike, koji u Mađarskoj publiciraju radove i djela na hrvatskom jeziku i koji se bave hrvatskim temama. Pokrenute su dvije edicije: Croatica Hungarije i Prozor. U okviru prve edicije do sada je objavljeno pet knjiga. To su zbornici radova sa znanstvenih skupova, a objavljena je knjiga Živka Mandića ‘Onomastika i toponomastika bunjevačkih Hrvata’. U ediciji ‘Prozor’ objavljuje se – poezija, dramski tekstovi, narodne pripovijetke i prijevodi. U Pečuhu sada već treću godinu djeluje i institucija Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, koja se također financira iz državnog proračuna i putem raznih natječaja. Ovaj Zavod je kao instituciju utemeljila Hrvatska državna samouprava i ima iste ciljeve kao i ranije spomenuta udruga. Utemeljena je edicija ‘Nova’, a do sada su objavljene dvije knjige: ‘Iz hrvatske baštine u Mađarskoj’ i djelo Ernesta Barića ‘Rode, a jezik?’«, kaže Stjepan Blažetin o nakladničkoj djelatnosti koji se razvija i u Pečuhu.