27.04.2007
Propagandno, ali umjetnički vrijedno ostvarenje
Klasična škola filmske kritike koju je započeo još André Bazin, a nastavili je »mladoturci« na čelu s Truffautom kaže da prilikom pisanja kritike prvo sve treba staviti u društveno-povijesni koncept. To može voditi u velike probleme jer dolazi do interpretacije ne samo filmskog djela nego i društveno-povijesnog koncepta, koji je uvjetovan geografskim i socijalnim položajem kritičara, ali je i više nego korisna u slučaju kada pred vama stoji novi film Mela Gibsona »Apocalypto«.
POVIJESNO NETOČAN?: »Apocalypto« je priča smještena o razorenoj obitelji američkih Indijanaca i snažnoj želji da se ona naporima oca ponovno ujedini, a sekundarno to je priča o civilizaciji Maya. Inače, ovaj su film svi eminentni svjetski povjesničari ocijenili kao povijesno »netočan« i samim tim nas upozorili da ga ne promatramo kao povijesni spektakl, već kao avanturu i dio masovne industrije zabave. S druge strane, Mel Gibson je inzistirao na vjerodostojnosti i točnosti filma. Postavlja se pitanje je li ovaj čovjek poznat po svom fundamentalističkom kršćanstvu i antisemitskim izjavama, naravno kada je riječ o osobinama koje su nam značajne za »dekodiranje« »Apocalypta«, zaista u stanju sagledati svijet u oči ili naprosto samo želi prodati svoj film i obogatiti se još malo kako bi imao za skupe klinike za borbu od alkoholizma. Kako god bilo, plavooki ljepotan iz pustinje Australije odavno je postao lobista za razne interesne skupine i prestao biti ono što najbolje zna i zbog čega smo ga svi voljeli – »šmeker«. Njegovi filmovi u doba kada Amerika kolonizira svijet i kada je tenzija između zapada i istoka na vrhuncu, dolaze kao poručeni. Zato kada budete gledali »Apocalypto«, ako ga niste već pogledali, a i u tom slučaju ga pogledajte ponovno, nemojte se truditi išta naučiti nego samo uživajte u onome što se zove savršeno izveden film.
SVE NA MJESTU: Zaista dugo nisam gledao film u kojem je sve tako na mjestu. Ambijent u kojem je sniman je prelijep, a kada se tome dodaju kostimografija i scenografija prve klase dobivate melem za oči (za nas interesantna trivia je da je šminku na filmu radio tim ljudi iz Srbije). Ono što također fascinira je činjenica da je film snimljen na jeziku domorodaca, koji je vrlo sličan jeziku Maya o čijoj propasti bi film trebao da bude, a da su utisnuti engleski titlovi (mada to kod Gibsona nije ništa novo i ponovno možemo smatrati marketinškim trikom). Scene borbe i lova i neke »jače akcije« režijski i dramaturški nalaze se u rangu s najboljim avanturističkim filmovima poput »Indiane Jonesa«, ali u danim momentima imaju karakteristike spektakla što ih izdiže na razinu više. Također, važno je istaknuti i izradu piramida, kao i drevnog grada Maya, koji ispunjen stotinama statista i još toliko CGI ljudi izgleda više nego realno. Osim dobre akcije, film suštinski ne donosi ništa osim sladunjave ljubavne priče i naravno gomile mel-gibsonovke propagande. Film počinje natpisom koji otprilike glasi – nijedno društvo ne može se uništiti (izvana), ukoliko se samo ne uništi iznutra, a završava dolaskom konkvistadora na južnoameričko tlo.
g