Arhiv tekstova

Bojan Kostreš je za predsjednika Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine izabran na konstitutivnoj sjednici 30. listopada 2004. godine, kao predstavnik Koalicije »Zajedno za Vojvodinu«. Član je političke stranke Liga socijaldemokrata Vojvodine i član zastupničkog kluba Koalicija Zajedno za Vojvodinu u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine, te predsjednik Odbora za pitanja ustavno-pravnog položaja Pokrajine. Kostreš je najavio ponovno pokretanje inicijative za vraćanje vojvođanske imovine, koja je, kao i lokalnim samoupravama oduzeta 1995. godine. U tu imovinu spadaju građevinsko i poljoprivredno zemljište, kao i prirodna bogatstva od vode i plina do rudnog blaga, infrastruktura i objekti, odnosno zgrade. Također se usprotivio potpisivanju sporazuma o davanju koncesije na autocestu Horgoš-Beograd i rekao  da je spreman pozvati građane na prosvjed, kao posljednji potez koji će povući, ukoliko niti jedan od preostalih institucionalnih načina da se obrani imovina Vojvodine ne urodi plodom.

 

HR: Najavili ste ponovno pokretanje inicijative za vraćanje vojvođanske imovine. Na koju se sve to imovinu odnosi i očekujete li da će republički parlament prihvatiti takav zakon?

Kada je riječ o inicijativi za vraćanje vojvođanske imovine najvažnije jest to što je ona utemeljena u Ustavu Republike Srbije, kao i u Platformi Izvršnog vijeća Vojvodine, kojom je naglašena naša namjera da se Vojvodini vrati zakonodavna, izvršna, djelomična sudska vlast, izvorni prihodi i imovina. Imovina je Vojvodini, kao i lokalnim samoupravama, oduzeta 1995. godine Zakonom o imovini u vlasništvu Republike Srbije, takozvanim »Šešeljevim zakonom«. Mi smatramo kako se sada, kada postoji ustavni temelj i mogućnost da se ona vrati, ona mora vratiti što prije, jer je to uvjet daljnjeg razvoja Vojvodine. U tu imovinu spadaju sva sredstva u državnom i društvenom vlasništvu koja su koristila tijela Autonomne Pokrajine Vojvodine do centralizacije izvršene Šešeljevim zakonom 1995. godine. U tu imovinu spadaju građevinsko i poljoprivredno zemljište, kao i prirodna bogatstva, od vode i plina do rudnog blaga. Zatim, infrastruktura, od čega su najznačajnije ceste, vodotoci, dalekovodi, plinovodi, naftovodi. Tu su, dakako, i objekti, odnosno zgrade koje koriste tijela AP Vojvodine, prije svega Banovina, u kojoj je smješteno Izvršno vijeće Vojvodine i zdanje Skupštine AP Vojvodine, kao i sve ostale zgrade pokrajinskih institucija od javnog značaja. O ovoj temi razgovarat ćemo na predstojećoj sjednici Skupštine Vojvodine, a očekujem da će novi saziv Narodne Skupštine Republike Srbije imati više sluha za prijedloge i inicijative koji dolaze iz Pokrajine.

HR: Unatoč Vašim apelima tehnička vlada Srbije ustrajava na potpisivanju sporazuma o davanju koncesije na autocestu Horgoš-Beograd, što Vi nazivate pljačkom građana Vojvodine. Rekli ste i kako ste spremni pozvati građane na prosvjed.

Moram odmah naglasiti kako je pozivanje građana Vojvodine na prosvjed u povodu davanja koncesije na autocestu Horgoš-Beograd posljednji potez koji ću povući, ukoliko niti jedan od preostalih institucionalnih načina da obranimo imovinu Vojvodine ne urodi plodom. Čekam da bude formirana nova Vlada Republike Srbije, za koju se nadam da će za razliku od Vojislava Koštunice, razumjeti kako je Vojvodina sastavni dio Srbije i da nije njena kolonija. Nadam se da će ta Vlada imati razumijevanja da zaštiti interese Vojvođana i da neće dopustiti odnošenje najmanje 450 milijuna eura iz Vojvodine. Ukoliko ovakav pristup ne bude dao rezultat, sudskim ćemo putem pokušati  zaštititi našu imovinu. Tek ukoliko ništa od navedenog ne pomogne, a nadam se da do toga doista neće morati doći, posljednji korak jest poziv građanima Vojvodine da sami zaštite vlastitu imovinu. Želio bih ponovno naglasiti jednu stvar: potpisivanjem ugovora o davanju koncesije za izgradnju, korištenje i održavanje autoceste od Horgoša do Požege, ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić i tehnička vlada Srbije grubo su prekršili Zakon o koncesijama i to: članak 16, stavak 2 i članak 17, stavci 2 i 3. U tom Zakonu (Službeni glasnik Republike Srbije 55 2003) preciz-no je navedeno kako je Tendersko povjerenstvo moralo dostaviti ovlaštenom tijelu Pokrajine izvješće o provedenom javnom tenderu s obrazloženim prijedlogom o izboru ponuđača koji je dao najpovoljniju ponudu, a Vlada Srbije morala je kod donošenja odluke zatražiti mišljenje Izvršnog vijeća Vojvodine, što oni nisu učinili. Nadam se da će buduća vlada shvatiti kako u ovoj zemlji nitko ne smije biti iznad zakona, osobito ne oni koji ga donose.

HR: Kakve su posljedice odugovlačenja formiranja Vlade? Jesu li mogući ponovni izbori?

Novi izbori su teoretski mogući, ali mislim da se to neće dogoditi. Svakim je danom Srbija na gubitku zbog toga što Vlada još nije formirana, od toga što nije donesen proračun, do toga što Srbijom upravlja tehnički premijer, tehnička vlada i ministri koordinatori, koji ne postoje nigdje u civiliziranom svijetu. Mislim da je neophodno Vladu formirati što prije i da država počne funkcionirati. To je osobito važno u ovom trenutku kada Vijeće sigurnosti UN-a odlučuje o jednom dijelu teritorija, što bi moglo biti veoma problematično i neophodno je da funkcioniraju sve institucije države. 

HR: Što će biti prvi koraci zastupničke skupine »Vojvođanski zastupnici LSV, SVM« i na čiju podršku računate u parlamentu?

Naša će zastupnička skupina 17. travnja predložiti Skupštini Srbije »Deklaraciju o zaustavljanju narastajućeg šovinizma i nasilja nad neistomišljenicima«, koja je za nas veoma važna. Tom deklaracijom želimo pokazati kako u državi Srbiji postoji problem s kojim se moramo suočiti i na koji moramo reagirati. Sve aktivnosti koje vojvođanski zastupnici budu inicirali u Skupštini Srbije bit će usmjerene k tome da novac koji se zaradi u Vojvodini i ostane u Vojvodini, a da se država Srbija gradi kao regionalna, demokratska i građanska država. Očekujemo podršku svih onih partija i zastupnika kojima su bliski principi koje sam nabrojao. 

HR: Liga socijaldemokrata Vojvodine se zalaže za promjenu Statuta Vojvodine. Što će te promjene značiti? 

Najznačajnije jest to da ćemo Vojvodinu definirati kao europsku i građansku regiju, koja pripada svim građanima Vojvodine bez obzira na vjeru, naciju, podrijetlo i zavičaj. Tražit ćemo da u Statutu budu nabrojane sve tradicionalne vojvođanske nacionalne zajednice, počevši od najbrojnije srpske, zatim mađarske, hrvatske, rumunjske, slovačke, crnogorske, zaključno s rusinskom. Tražit ćemo i da u novom Statutu, Vojvodina bude definirana kao decentralizirana regija, da u Vojvodini postoji osam gradova (Sombor, Subotica, Srijemska Mitrovica, Kikinda, Zrenjanin, Pančevo, Vršac i Novi Sad, koji već ima status grada) i da ima jednak regionalni razvoj. I svakako, ono što stalno naglašavam, a to je da sav novac koji se zaradi u Vojvodini mora i ostati u Vojvodini.

HR: Prema Vašoj ocjeni kakvo je stanje međunacionalnih odnosa u Pokrajini i što je s Vašom inicijativom o osnivanju Uprave policije za Vojvodinu?

Međunacionalni su odnosi u Vojvodini značajno bolji u odnosu na neke prethodne godine, osobito u odnosu na one godine kada su u okruženju vođeni ratovi. Ali svakako, pokrajinska administracija mora i dalje svakodnevno ulagati napore da se oni još više poboljšavaju i da Vojvodina po međunacionalnoj toleranciji bude prepoznatljiva i primjer u Europi. Mislim da je neophodno da Vojvodina dobije svoju policiju i ja od tih zahtjeva neću odustati. Osnivanje Uprave policije za Vojvodinu je u skladu s aktualnim Zakonom o policiji. Mislim da bi na taj način policija bila učinkovitija i mogla, u suradnji s pokrajinskom administracijom, brže i bolje rješavati probleme koji u Vojvodini postoje. S druge strane, to otvara i mogućnost da vojvođanska policija bude i bolje tehnički opremljena a da vojvođanski policajci budu više plaćeni od svojih kolega u Beogradu i središnjoj Srbiji. Mislim da su sve to razlozi koji idu u prilog osnivanju te Uprave. 

HR: Koordinacija nacionalnih vijeća zatražila je veću financijsku potporu radi realizacije programa nacionalnih vijeća. Jesu li u pokrajinskom proračunu planirana veća sredstva za ove namjene?

Želio bih odmah na početku naglasiti kako u potpunosti podržavam te zahtjeve, kao i da je pokrajinska administracija uvijek bila na raspolaganju, a bit će i dalje, podržavanju takvih inicijativa. U ovogodišnjem je proračunu ta inicijativa uvažena i ukupno je 69,3 milijuna dinara predviđeno za rad udruga etničkih zajednica, za pomoć crkvama i vjerskim zajednicama i za rad nacionalnih vijeća. Prošle je godine za nacionalna vijeća izdvojeno 9,4 milijuna dinara, a u 2007. prema projekciji je predloženo 12,5 milijuna dinara.

HR: Kada je riječ o pravima nacionalnih zajednica (obrazovanje, informiranje) u kolikoj su mjeri, po Vašoj ocjeni, ona ostvarena i gdje su najčešći problemi?

Mislim da sve nacionalne zajednice u Vojvodini moraju imati jednaka prava i jednake mogućnosti da se informiraju i obrazuju na svom materinskom jeziku, kao i da moraju imati sve uvjete za čuvanje i izražavanje svog kulturnog identiteta i svoje tradicije. Ono što je značajan problem jest to da zbog nedostatka novca neke od tih aktivnosti idu mnogo sporije nego što bismo mi željeli. Ukoliko se uspijemo izboriti da novac koji se zarađuje u Vojvodini i ostane u Vojvodini, mislim da ćemo i po ovom pitanju imati bolje rezultate. Politička volja za tim nije sporna, ali novac koji nam nedostaje u velikoj mjeri koči da se stvari brže razvijaju. Osim svega toga ipak moram reći kako primjećujem napredak iz godine u godinu.

HR: Svojedobno ste najavili i inicijativu za rehabilitaciju žrtava političkog terora od 1988. do 2000. godine.

Ta je inicijativa u pripremi, a kao kulminacija, odnosno kao završna aktivnost, bit će jedan okrugli stol u Skupštini AP Vojvodine. Kada to uradimo, pripremit ćemo prijedlog zaključaka koji će biti upućen Skupštini Vojvodine na usvajanje.

HR: Vojvodina je članica Skupštine europskih regija. Što podrazumijeva to članstvo? 

To znači da je Vojvodina ravnopravna članica obitelji europskih regija i da mi kroz suradnju s drugim europskim regijama možemo razmjenjivati iskustva po svim pitanjima, ali i zajednički konkurirati za određena sredstva europskih fondova. Mislim da su rezultati te naše suradnje veoma vidljivi. Više od 80 članova Komiteta 3, koji se bavi obrazovanjem, kulturom i međunarodnom suradnjom AER-a, upravo će ovog tjedna biti naš gosti i održati svoje zasjedanje u Skupštini Vojvodine. Tema trodnevne međunarodne konferencije glasi »Nema inovacije bez edukacije«, a pokrajinska će administracija biti domaćin europskim regionalnim ministrima za obrazovanje. Sve to u velikoj mjeri govori o tome kako je Vojvodina prihvaćena kao veoma značajan partner i da imamo punu podršku i povjerenje naših prijatelja iz Skupštine europskih regija. 

HR: Mislite li da u Srbiji postoji jasan politički konsenzus za europske integracije?

Sve zemlje u okruženju, kako se približavao kraj tranzicijskog postupka, dolazile su u poziciju da imaju sve veću podršku za europske integracije. Mislim da će tako biti i u Srbiji i da ćemo, što se tranzicija bude brže odvijala, imati i sve veću podršku europskim integracijama. Danas već postoji jasna svijest među političkim partijama kako su europske integracije jedini put kojim ova zemlja treba ići i očekujem sve veću i veću podršku građana Srbije. Mislim da smo se mi Vojvođani po tom pitanju već opredijelili.                               g