Arhiv tekstova

Mato Groznica, član IO HNV-a zadužen za informiranje i službenu uporabu jezika

 

Što se tiče informiranja na hrvatskom jeziku u Vojvodini, proteklu su godinu obilježili napori i u tom smislu vođeni razgovori s vodstvom Radio-televizije Vojvodine, da na  javnom pokrajinskom medijskom servisu utemeljimo hrvatsku redakciju, budući da smo upravo na polju elektroničkog informiranja »najtanji«. Također, učinili smo napore da se od strane lokalnih i pokrajinskih vlasti obustavi privatizacija lokalnih postaja koje emitiraju programe na jezicima nacionalnih manjina. Tu prije svega mislim na Radio Suboticu, na kojoj djeluje uredništvo na hrvatskom jeziku, i Radio Bačku u Baču, na kojoj postoji hrvatska emisija. Što se tiče NIU »Hrvatska riječ« možemo biti zadovoljni radom te ustanove u 2009. godini, premda uvijek može više i bolje.

Glede službene uporabe jezika, Izvršni odbor HNV-a je dao svoj doprinos donoseći odluku o uvođenju tradicijskih hrvatskih naziva za osam mjesta u Vojvodini (Bajmak, Mirgeš, Žednik, Sonta, Bereg, Monoštor, Stara Bingula, Sot). S druge strane, osobno sam pokrenuo pitanje uvođenja hrvatskog jezika u službenu uporabu u mjestu Sot u Općini Šid. Inzistirali smo na izmjeni Statuta Općine Šid, te nam je obećano da će se ta točka naći na prvoj sljedećoj sjednici njihove skupštine. 

 

Željko Pakledinac, član IO HNV-a zadužen za kulturu

 

Teško je pobrojati sve događaje koji su obilježili kulturni život naše zajednice u 2009. godini jer je doista bilo mnogo dešavanja značajnih za razvoj i očuvanje identiteta našeg naroda, a da pritom nešto ne zaboravim. Stoga ću napomenuti nekoliko događaja koji su na mene ostavili poseban dojam bez namjere da i jednom od njih dam veći značaj od ostalih koje spominjem, jer svi oni za našu zajednicu predstavljaju izniman uspjeh i jačaju motiv da i u godinama koje dolaze nastavimo djelovati u istom duhu i tradiciji.      

Jedan od najvažnijih kulturnih događaja koji su obilježili godinu za nama svakako je dobivanje odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za izniman doprinos u kulturi, koja su otišla u ruke četvero hrvatskih književnika iz Vovjodine. Ovo prestižno državno priznanje uručio im je predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, i to je bilo prvi put da ovako visoka odličja za doprinos hrvatskoj kulturi budu uručena hrvatskim kulturnim djelatnicima s područja Vojvodine. 

Osim ovog, naglasio bih i nastup hrvatskih nakladnika iz Vojvodine na 54. međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu na kojem su izlagali NIU »Hrvatska riječ«, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, Hrvatska čitaonica, Hrvatsko akademsko društvo i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.   

Ništa manje značajan događaj za hrvatsku zajednicu u odnosu na spomenuto je i dodjela titule počasnog građanina grada Subotice dr. Anti Sekuliću, jezikoslovcu, povjesničaru kulture i književniku. 

Kada govorim o događajima na polju kulture svakako bih istaknuo i izlazak devetog sveska »Leksikona podunavskih Hrvata-Bunjevaca i Šokaca«. Ovaj leksikon od izuzetnog je značaja jer pokazuje bogatstvo dijela Bačke gdje su naseljeni pripadnici hrvatske zajednice. 

Važan događaj predstavlja i izložba »Suvremeni hrvatski crtež« koja je nakon izlaganja u dvadesetak zemalja širom svijeta bila postavljena i u našoj zemlji, točnije u Subotici. Na izložbi je ovdašnja populacija imala priliku upoznati djela najpoznatijih suvremenih autora različitih poetika i regija iz cijele Hrvatske kao što su Edo Murtić, Miroslav Šutej, Dimitrije Popović, Ante Kuduz i mnogo drugi. 

Svakako posebno mjesto u kulturnom životu naše zajednice zauzima obilježavanje obljetnice dvaju katoličkih tiskanih medija na hrvatskom jeziku u Vojvodini – 15 godina mjesečnika »Zvonik«, te 25 godina kalendara »Subotička Danica«. 

Tu su naravno i događaji i manifestacije koje su organizirale naše udruge gdje je također prikazano bogatstvo kulturnih sadržaja hrvatskog naroda i svaki je od njih veoma bitan. Mislim kako je godina za nama bila veoma uspješna, bar kada je riječ o kulturi, s obzirom na poteškoće u dijelu koji se odnosi na financiranje i djelatnost udruga, te se nadam da će godina koja dolazi biti još uspješnija. 

 

Vlatko Ćaćić, član IO HNV-a zadužen za gospodarstvo

 

Moj izbor u Izvršni odbor HNV-a, koji je bio u ožujku, poklopio se s razdobljem gospodarske krize, a smanjen priljev sredstava za funkcioniranje HNV-a uvjetovao je slabiju realizaciju planiranih aktivnosti s područja gospodarstva. A plan je bio povezivanje i izrada baze podataka hrvatskih gospodarstvenika u Srbiji. Ipak, moram reći kako je ostvaren kontakt s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore u Beogradu, kako bi sa svim njihovim aktivnostima bilo upoznato i Hrvatsko nacionalno vijeće. Isto tako je razgovarano i s djelatnicima Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, da naši predstavnici budu bolje obaviješteni i uključeni u suradnju kada neki gospodarski subjekti iz Hrvatske dolaze u Srbiju. 

Počeli smo s izradom baze podataka hrvatskih gospodarstvenika u Srbiji, a od iduće godine pokušat ćemo naći sredstva za tiskanje brošure s imenima tih poduzeća, podacima o njima, kontaktima itd.

Veće hrvatske tvrtke za koje smo se nadali da bi ovdašnjim Hrvatima eventualno ponudile zaposlenje ili vođenje zastupništva, došle su već prije i vezale se izravno za sustave u Srbiji. Tako nam preostaje povezivanje s manjim poduzećima iz Hrvatske, te uzajamno otvaranje predstavništava na jednoj i drugoj strani. U tom smislu, od značaja bi moglo biti bolje korištenje sredstava s natječaja za programe prekogranične suradnje. 

S druge strane, kao dužnosnik HNV-a najznačajnijim događajem za hrvatsku zajednicu u 2009. godini smatram aktualni upis u poseban birački popis naše nacionalne manjine. I mi ovdje u Srijemu radimo na tome, uglavnom preko aktivista udruga. Prve informacije o broju upisanih osoba imat ćemo početkom iduće godine. 

 

Petar Kuntić, zastupnik u Skupštini Srbije i predsjednik DSHV-a

 

Najveći uspjeh na državnoj razini je uspješan rad Skupštine Srbije koja je ove godine usvojila preko 400 zakona. Brojni usvojeni zakoni donose i donijet će novu kvalitetu života građanima. U društveno-političkom životu na pokrajinskoj razini najveći značaj ima usvajanje Zakona o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine i novog Statuta Autonomne Pokrajine Vojvodine. Ovim je izvršna vlast AP Vojvodine u mogućnosti poboljšati kvalitetu života za sve Vojvođane. Na razini grada Subotice najveći je uspjeh što se u restriktivnim financijskim uvjetima uspjela zatvoriti kalendarska godina bez većih trzavica u lokalnom parlamentu. Veoma je značajno što je u Crvenom Selu 53 hektara poljoprivrednog zemljišta pretvoreno u slobodnu industrijsku zonu, kao što će i objekti i zemljište vojnog kompleksa – vojarne Petar Drapšin iz vlasništva Ministarstva obrane biti prenesene na Grad Suboticu, uz nadoknadu. Dakle, bit će u funkciji Industrijske zone Subotica, čije je osnivanje uvjet za priljev investicija i ubrzan gospodarski razvoj. Čitav ovaj društveno-politički kontekst utječe i na kvalitetu života pripadnika hrvatske manjinske zajednice. Što se tiče rada Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, najveći uspjeh je ekspresna preregistracija stranke kao ispunjenje zakonskog uvjeta za daljnji rad, a posebice bih istaknuo osnutak podružnice DSHV-a u Srijemu, u Srijemskoj Mitrovici.  

 

Đorđe Čović, predsjednik DZH-a

 

I tijekom 2009. godine u hrvatskoj zajednici nastavilo se s realizacijom nepopularnih i netransparentnih poteza od ljudi koji se nalaze na odgovornim pozicijama. Prije svih, ovdje mislim na rad Hrvatskog nacionalnog vijeća, koje se rijetko ili nikako ne saziva, kako bi se rješavali nagomilani problemi. Ono što je potrebno istaknuti za 2009. godinu, a tiče se hrvatske zajednice, svakako je stupanje na snagu novog Zakona o političkim strankama i dugo očekivanog Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Mislim, da su te dvije stvari od iznimne važnosti na političkom planu i o kojima će umnogome ovisiti budući rad u hrvatskoj zajednici. Svakako je to veliki izazov, koji se našao pred pripadnicima naše manjinske zajednice, te se nadam da će hrvatska zajednica smoći snage u što većem broju pristupiti formiranju posebnog popisa birača kako bismo došli u situaciju da se naši predstavnici u HNV izaberu na demokratski i principijelan način. Dosadašnji rad i djelovanje nije zadovoljilo većinu aktera u našoj zajednici i to vidim kao motivirajući faktor za predstojeće izazove koji se nalaze pred nama. Vjerujem da će 2010. godina donijeti dugo očekivane promjene na svim poljima djelovanja, što će u konačnici rezultirati na dobrobit cjelokupne hrvatske zajednice.

 

Mata Matarić, član Gradskog vijeća Sombora i dopredsjednik DSHV-a

 

Prema mom mišljenju najvažniji događaj za hrvatsku manjinsku zajednicu u ovoj godini je usvajanje Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, koji uređuje ovlasti i finciranje tih vijeća i utvrđuje izbor, odnosno reizbor nacionalnih vijeća. Usvajanje ovoga zakona omogućuje praktički mogućnost manjinske samouprave, nacionalna vijeća mogu osnivati ustanove obrazovanja, kao i ustanove u području kulture i medija. To jest važno kao događaj u ovoj godini, ali i za budućnost Hrvata koji žive u ovom podneblju. Važan je događaj i prerigistracija Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, jer je preregistracijom i naša stranka u krugu onih političkih čimbenika koji će sudjelovati i u sljedećim političkim događanjima u Republici Srbiji. Također smatram važnim što se radom Podružnice DSHV-a Sombor uspjelo da naša manjinska nacionalna zajednica bude ravnopravan partner sa svim ostalim političkim subjektima u gradu Somboru, a istaknuo bih kako su određene manifestacije, kao što su Prelo i Dužionica, koje organizira HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora, uvrštene u program grada kao turističke atrakcije.

 

Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

 

Ukoliko kulturu promatramo u svojemu užemu značenju, onda je nekoliko događaja u pitanju. Vjerojatno je među prvima, prema svojom simboličnom značenju, dodjela odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, što ga dodjeljuje predsjednik Republike Hrvatske, četvero hrvatskih književnika iz Vojvodini – Jasna Melvinger, Lazar Merković, Vojislav Sekelj i Petko Vojnić Purčar. Oni su odlikovanja dobili za očuvanje kulture hrvatskog naroda u Srbiji i to su prva takva odličja ovdašnjim hrvatskim književnicima u povijesti hrvatske zajednice u Vojvodini. Također valja istaknuti kako su ova odlikovanja, po riječima jedne od dobitnica, dr. sc. Jasne Melvinger, »potvrda da hrvatska književnost u Bačkoj i Srijemu nije osuđena tavoriti u uskoregionalnim okvirima nego se prihvaća kao dio integralnog nacionalnog litetararnog korpusa«. 

Drugi važan događaj zacijelo je početak rada prve profesionalne ustanove u području kulture hrvatske zajednice u Vojvodini, to jest Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Njegova je temeljna programska misija sadržana u sljedećem: rad na znanstvenim, stručnim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima u području kulture, umjetnosti i znanosti vojvođanskih Hrvata, zatim rad u području bibliografije i arhivistike, menadžmentu i edukaciji u kulturi i, na kraju, u poticanju, organiziranju i priređivanju kulturne produkcije hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini. Osnutkom i početkom rada Zavoda s gore naznačenom misijom stvorena je jedna od najvažnijih pretpostavki da se kulturi vojvođanskih Hrvata, kao jedinstvenom, cjelovitom i relativno samostalnom fenomenu, istina još uvijek nedovoljno razvijenom, počne pristupati na stručniji i primjereniji način. 

Treći, pak, nije toliko događaj koliko fenomen – i u ovoj godini krize, kada je područje kulture bilo vrlo slabo financirano, kultura vojvođanskih Hrvata pulsirala je i opstojala zahvaljujući uvelike entuzijazmu brojnih poslenika, pa i kada su u pitanju posve zahtjevni izazovi, kao što je to rad na leksikografskoj obradi naše prošlosti i sadašnjosti ili, pak, priređivanju znanstvenih i stručnih skupova. Postojeći entuzijazam, naime, treba sve da nas hrabri, jer kazuje kako za budućnost, bez obzira na poteškoće, ne treba previše brinuti.

 

Slaven Bačić, predsjednik Hrvatskog akademskog društva

 

U odnosu na hrvatsku manjinsku zajednicu kao glavna pozitivna ostvarenja držim početak djelovanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, konsolidaciju stanja u Hrvatskoj riječi i njezino stručno osnaživanje kroz upošljavanje novih novinara, održavanje stručnih seminara i širenje dopisničke mreže, zatim djelovanje hrvatskih udruga u manjim sredinama u Podunavlju, osobito u Plavni i u Baču, koje su pokrenule djelovanje nekoliko značajnih projekata, obnova TV emisija na hrvatskom jeziku na lokalnoj televiziji u Subotici (Hrvatska riječ), a na planu obrazovanja uspješno okupljanje stotinjak djece za nastavu hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture u Srijemskoj Mitrovici. Dva šira događaja za koja se očekuje pozitivni impuls u našim manjinskim pravima jesu donošenje Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina te konačno donošenje vojvođanskoga Statuta. Kada je riječ o negativnostima, držim najproblematičnijim sustavno destruktivno djelovanje beogradskoga Ministarstva obrazovanja na planu obrazovanja na hrvatskom jeziku, ustrajavanje na destruktivnoj energiji u hrvatskoj zajednici od poznatih pojedinaca, skupina i organizacija, te najavljeno ograničenje prijema hrvatskih programa na kabelskim televizijama.

Ivan Stipić, predsjednik HKC »Bunjevačko kolo«  

 

Važnim događajem za našu manjinsku zajednicu u protekloj godini smatram usvajanje Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, kojim se regulira i definira rad i Hrvatskog nacionalnog vijeća. Važan događaj je i početak akcije upisa u poseban birački popis hrvatske nacionalne manjine, kako bi se mogli provesti izravni izbori za novi saziv HNV-a. Istaknuo bih kako je Hrvatski kulturni centar »Bunjevačko kolo« uspješno organizirao i ove godine Veliko prelo i manifestaciju Dužijanca, a jedan od događaja koji su obilježili godinu za nama je što su na kraju prvog školskog polugodišta stigli udžbenici za učenike koji u Vojvodini pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku. 

 

Ivan Karan, direktor NIU »Hrvatska riječ«

 

U pogledu Novinsko-izdavačke ustanove »Hrvatska riječ« događaj koji je obilježio proteklu godinu je formiranje radio-televizijske redakcije naše ustanove koja producira jednu tjednu TV emisiju koja se emitira na regionalnoj televiziji YU ECO i tjednu radijsku emisiju na hrvatskom jeziku koja se emitira na regionalnom Radio Somboru, a koji ima čujnost u Zapadnobačkom okrugu i dijelu Podunavlja. U pogledu hrvatske zajednice smatram najvažnijem događajem pokretanje s mrtve točke formiranja TV redakcije na Radio-televiziji Vojvodine. Naime, napravljena je sistematizacija u kojoj je predviđeno formiranje TV redakcije na hrvatskom jeziku, kao i na svim drugim jezicima koji su u službenoj uporabi, te očekujemo da početkom sljedeće godine ta redakcija i bude formirana.